ZAGREB – Nafta i plin iz Barentsova mora mogli bi Europi osigurati prijeko potrebnu energiju, smatra norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Store.Uoči sastanka sa švedskim kolegom u Stockholmu norveški ministar vanjskih poslova skicirao je novu energetsku strategiju za Europu u pismu objavljenom u švedskom dnevniku Svenska Dagbladet.“Postavimo li nordijska područja u središte zemljopisne karte… Arktički ocean postaje poveznica Europe, Rusije i Sjeverne Amerike”, ističe Store.Barentsovo more dio je Arktičkog oceana i proteže se duž sjevernih obala Norveške, Švedske i Finske i sjeverozapadne Rusije, uključujući okruge Murmansk i Arhangelsk te Republiku Kareliju.Geolozi procjenjuju da se u norveškom dijelu Arktičkog oceana, području površine 27,7 milijuna kilometara četvornih, nalaze zalihe nafte u vrijednosti 250 milijardi eura.Oslo je uvjeren da su izgledi za pronalazak novih ležišta nafte i plina u tom području više nego dobri i već je inicirao jačanje suradnje sa Švedskom, Finskom i Rusijom kako bi dogovorili prava za bušenje i podjelu licencija stranim energetskim kompanijama.Bušenja u norveškom sektoru Barentsova mora nastavljena su prošle godine prvi put od 2001. nakon što je prethodna norveška vlada, unatoč prosvjedima ekoloških skupina, ukinula moratorij na bušenja na Arktiku.Zahtjevi za licencije počeli su pristizati istog trenutka, odražavajući velik interes industrije za Barentsovo more unatoč ledenoj arktičkoj klimi.Norveški ministar vanjskih poslova smatra da bi se Sjeverno more, smješteno između Skandinavije, Britanskog otočja, Belgije, Francuske, Njemačke i Nizozemske, u budućnosti moglo cjevovodom povezati s Barentsovim morem kako bi se Europi osigurao plin iz ruskog i norveškog dijela Barentsove regije, prenose europski mediji.Nafta i plin čine 50 posto norveškog izvoza. Više nafte izvoze samo Saudijska Arabija i Rusija. Rusija je posljednjih godina također intenzivirala potragu za naftom i plinom u svojim vodama u tom području, a američki naftni giganti kupuju prava na bušenja u norveškim vodama.Moskva je objavila da želi izgraditi plinovod koji bi Barentsovo more povezao s Baltičkim i ondje se povezao s plinovodom koji će se graditi prema Njemačkoj.
(H)
Geolozi procjenjuju da se u norveškom dijelu Arktičkog oceana nalaze zalihe nafte u vrijednosti 250 milijardi eura
ZAGREB – Nafta i plin iz Barentsova mora mogli bi Europi osigurati prijeko potrebnu energiju, smatra norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Store.Uoči sastanka sa švedskim kolegom u Stockholmu norveški ministar vanjskih poslova skicirao je novu energetsku strategiju za Europu u pismu objavljenom u švedskom dnevniku Svenska Dagbladet.“Postavimo li nordijska područja u središte zemljopisne karte… Arktički ocean postaje poveznica Europe, Rusije i Sjeverne Amerike”, ističe Store.Barentsovo more dio je Arktičkog oceana i proteže se duž sjevernih obala Norveške, Švedske i Finske i sjeverozapadne Rusije, uključujući okruge Murmansk i Arhangelsk te Republiku Kareliju.Geolozi procjenjuju da se u norveškom dijelu Arktičkog oceana, području površine 27,7 milijuna kilometara četvornih, nalaze zalihe nafte u vrijednosti 250 milijardi eura.Oslo je uvjeren da su izgledi za pronalazak novih ležišta nafte i plina u tom području više nego dobri i već je inicirao jačanje suradnje sa Švedskom, Finskom i Rusijom kako bi dogovorili prava za bušenje i podjelu licencija stranim energetskim kompanijama.Bušenja u norveškom sektoru Barentsova mora nastavljena su prošle godine prvi put od 2001. nakon što je prethodna norveška vlada, unatoč prosvjedima ekoloških skupina, ukinula moratorij na bušenja na Arktiku.Zahtjevi za licencije počeli su pristizati istog trenutka, odražavajući velik interes industrije za Barentsovo more unatoč ledenoj arktičkoj klimi.Norveški ministar vanjskih poslova smatra da bi se Sjeverno more, smješteno između Skandinavije, Britanskog otočja, Belgije, Francuske, Njemačke i Nizozemske, u budućnosti moglo cjevovodom povezati s Barentsovim morem kako bi se Europi osigurao plin iz ruskog i norveškog dijela Barentsove regije, prenose europski mediji.Nafta i plin čine 50 posto norveškog izvoza. Više nafte izvoze samo Saudijska Arabija i Rusija. Rusija je posljednjih godina također intenzivirala potragu za naftom i plinom u svojim vodama u tom području, a američki naftni giganti kupuju prava na bušenja u norveškim vodama.Moskva je objavila da želi izgraditi plinovod koji bi Barentsovo more povezao s Baltičkim i ondje se povezao s plinovodom koji će se graditi prema Njemačkoj.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu