Hrvatska ekonomija ove bi godine mogla zabilježiti pad od dva do četiri posto, procjena je Međunarodnog monetarnog fonda koju je na konferenciji za tisak po završetku dvotjednih redovnih godišnjih konzultacija iznio šef MMF-ova izaslanstva Athanasios Arvanitis.

Vezano uz BDP rekao je kako se uz postojeća ograničenja financiranja na međunarodnom tržištu očekuje pad investicija i potrošnje, naročito kućanstava. Smanje li se proračunski prihodi više od očekivanja, što ne bi odudaralo od situacije u ostalim zemljama, Vlada treba biti pripravna na dodatne mjere, rekao je. Drugim riječima, ni MMF (kao ni sama Vlada) ne isključuje potrebu za još jednim rebalansom proračuna, u rujnu. Prvi je pak od MMF-a dočekan boljim ocjenama nego što ih je Vlada polučila prilikom predstavljanja proračunskih rezova u domaćoj javnosti. Ističući da je zadovoljan rebalansom državnog proračuna Hrvatske u ovim okolnostima, Arvanitis je napomenuo kako napori sad moraju biti usmjereni na implementaciju proračuna i čvrstu kontrolu potrošnje s ciljem sprječavanja povećanja deficita. Ne prvi put, izaslanstvo MMF-a posebno je istaknulo veliku javnu upravu i potrebu njezine reforme kao važnu srednjoročnu zadaću za gospodarstvo, jer danas u njoj istodobno ima i viška zaposlenih a u nekim područjima i nedostaje kvalitetnog kadra. U cjelini gledano, ostaje zaključiti da su u Fondu bili prilično benevolentni i da su prilikom ocjenjivanja Vladinih poteza s ciljem ublažavanja krize više od domaćih kritičara valorizirali današnje okolnosti financijskih previranja i najveće globalne ekonomske krize u posljednjih 60 godina.

Odlučni potezi
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, s tim u vezi podsjeća kako je nedavnim rebalansom Vlada ipak prvi put u povijesti uoči izbora posegnula za nepopularnim potezima koje te kako je to očito honorirao i MMF koji je u posljednje vrijeme svjedočio i manje odlučnim potezima nekih drugih vlada. Monetarna politika i stabilnost bankarskog sustava ni u prethodnim misijama MMF-a obično nisu bile predmetom značajnijih prijepora, a ovom prilikom naglašeno je kako prioritet i dalje treba biti očuvanje financijske stabilnosti, kao i držanje likvidnosti pod kontrolom te sprječavanje povlačenja kapitala. Uz ocjenu da je bankarski sustav Hrvatske jedan od najboljih u regiji te da je njegova stabilnost bitno pridonijela tome što je Hrvatska dosad prošla bez većih lomova, ni on nije lišen težih okolnosti i s tim u vezi važno je da se i ubuduće osigura adekvatno inozemno financiranje banaka. Za ukupnu financijsku stabilnost i u MMF-u smatraju iznimno važnim stabilnost tečaja.

Prava i obveze u MMF-u
Vezano pak uz eventualni novi stand-by aranžman koji hrvatska Vlada zasad predstavlja kao svojevrsni poraz fiskalne politike, Arvanitis je rekao kako o tome tijekom ovog posjeta nije bilo riječi. No dodao je da je Hrvatska članica MMF-a koja ima svoja prava i obveze, a pokaže li se za tim potreba, može zatražiti pomoć kroz savjet, tehničku ili financijsku pomoć. Pomoć MMF-a, zaključio je, danas ne traže samo zemlje u razvoju, jer je na sceni globalna kriza koja je zahvatila cijeli svijet pa čak i razvijene zemlje. Domaći analitičari danas u svojim predviđanjima za 2009. uglavnom pokazuju malo više pesimizma; pad BDP-a danas uglavnom vide između 3 i 5 posto, pri čemu pad osobne potrošnje procjenjuju na 3 do 3,5 posto, a investicija između 4 i 9 posto. Od ovogodišnje turističke sezone pak optimisti očekuju 5 posto, a oni pesimističniji i do 12 posto slabije prihode nego prošle godine, koja je zabilježila rekordne rezultate.