Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

U dva tjedna s ‘lažnog bolovanja’ na posao potjerano više od 600 osiguranika

Autor: Marija Crnjak
05. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Cilj akcije je smanjivanje troškova rezanjem stope bolovanja koja su lani poslodavce i državu koštala oko 2,2 milijarde kuna

Pojačana kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u samo dva tjedna s lažnog bolovanja je potjerala više od 600 osiguranika iz svega tri grada koji prema izvješćima Zavoda tradicionalno bilježe najviše stope bolovanja. Kontrola se nastavlja u svim područnim uredima HZZO-a, doznajemo u zavodu, a cilj je racionalizacija troškova smanjenjem stope bolovanja koja su lani poslodavce i državu koštala oko 2,2 milijarde kuna. Međutim, prema još neslužbenim podacima o broju bolovanja za veljaču, doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva, stopa bolovanjanu odnosu na siječanj ponovno je porasla.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Osijek rekorder
Polazište kontrolora nakon najave kontrole bila su tri ureda s najvećom stopom bolovanja u prošloj godini, Split, Osijek i Gospić u kojima je pregledano 113 ordinacije opće medicine, doznajemo od glasnogovornice Zavoda Sanje Baković. Ukupno je zatvoreno 567 bolovanja, a u dogovoru s izabranim doktorom bolovanja su zaključena za 80 osiguranika. Najviše neopravdanih bolovanja kontrolori su pronašli u Osijeku gdje su u 44 ordinacije zaključena 294 bolovanja, u gotovo jednakom broju splitskih ordinacija na posao se vratilo 195 osiguranika, a u Gospiću je pregledom dokumentacije kod 23 doktora zaključeno 78 bolovanja. Kako se neslužbeno doznaje, pacijenti su na lažnom bolovanju najčešće zbog sinusitisa, bolesti koja se definira kao upala sluznice koja oblaže sinuse. Na listi ‘lažnih bolovanja’ slijede lokomotorne smetnje zbog kojih pacijenti traže fizikalnu terapiju i bolovanje, ali i psihičkie smetnji. Inače, dugotrajna bolovanja zbog psihijatrijskih dijagnoza ujedno su i najčešći razlozi povećanja stope bolovanja. Slijede maligne, kardiovaskularne i bolesti lokomotornog sustava čije liječenje i dijagnostika traju dugo, te bolovanja zbog tegoba kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, kažu u Zavodu. Službene statistike kažu da su zaposlenici u Hrvatskoj lani na bolovanju proveli više od 10 milijuna dana, a svakodnevno je zbog bolesti s posla izostajalo po 57.000 radnika, od toga na teret HZZO-a njih oko 33.000.

Pojačana kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u samo dva tjedna s lažnog bolovanja je potjerala više od 600 osiguranika iz svega tri grada koji prema izvješćima Zavoda tradicionalno bilježe najviše stope bolovanja. Kontrola se nastavlja u svim područnim uredima HZZO-a, doznajemo u zavodu, a cilj je racionalizacija troškova smanjenjem stope bolovanja koja su lani poslodavce i državu koštala oko 2,2 milijarde kuna. Međutim, prema još neslužbenim podacima o broju bolovanja za veljaču, doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva, stopa bolovanjanu odnosu na siječanj ponovno je porasla.

Osijek rekorder
Polazište kontrolora nakon najave kontrole bila su tri ureda s najvećom stopom bolovanja u prošloj godini, Split, Osijek i Gospić u kojima je pregledano 113 ordinacije opće medicine, doznajemo od glasnogovornice Zavoda Sanje Baković. Ukupno je zatvoreno 567 bolovanja, a u dogovoru s izabranim doktorom bolovanja su zaključena za 80 osiguranika. Najviše neopravdanih bolovanja kontrolori su pronašli u Osijeku gdje su u 44 ordinacije zaključena 294 bolovanja, u gotovo jednakom broju splitskih ordinacija na posao se vratilo 195 osiguranika, a u Gospiću je pregledom dokumentacije kod 23 doktora zaključeno 78 bolovanja. Kako se neslužbeno doznaje, pacijenti su na lažnom bolovanju najčešće zbog sinusitisa, bolesti koja se definira kao upala sluznice koja oblaže sinuse. Na listi ‘lažnih bolovanja’ slijede lokomotorne smetnje zbog kojih pacijenti traže fizikalnu terapiju i bolovanje, ali i psihičkie smetnji. Inače, dugotrajna bolovanja zbog psihijatrijskih dijagnoza ujedno su i najčešći razlozi povećanja stope bolovanja. Slijede maligne, kardiovaskularne i bolesti lokomotornog sustava čije liječenje i dijagnostika traju dugo, te bolovanja zbog tegoba kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, kažu u Zavodu. Službene statistike kažu da su zaposlenici u Hrvatskoj lani na bolovanju proveli više od 10 milijuna dana, a svakodnevno je zbog bolesti s posla izostajalo po 57.000 radnika, od toga na teret HZZO-a njih oko 33.000.

Cijena bolesti
Bolovanja su HZZO u prošloj godini koštala više od 1,2 milijarde kuna, a poslodavce oko milijardu kuna. Zbog prekoračenja propisane stope bolovanja od 3,1 posto, doktori su kažnjeni s ukupno oko 600 tisuća kuna. Zbog povećane stope bolovanja HZZO je lani proveo u 753 kontrola, što je rezultiralo s 256 pisanih opomena, 186 opomena uz smanjenje glavarine od 10 posto, dok su tri doktora zaradila kaznu od oko 10.000 kuna oduzetih od glavarine.Na kraju prošle godine bolovanja su smanjena s prosječnih 3,9 na 3,6 posto, a u siječnju ove godine stopa je iznosila 3,47 posto. Split, Osijek, Gospić, ali i Bjelovar pritom ponovno bilježe najnvišu stopu koja se kreće oko 3,8 posto, a za njima značajno ne zaostaje ni Zagreb s 3,7 posto. Istodobno, Varaždin i Slavonski brod u siječnju bilježe manje od 3 posto bolovanja. Podaci za veljaču navodno su nešto lošiji od siječnja, što je značajno i stoga što veljača ima manje radnih dana, no za sad se u Zavodu ne mogu dobiti konkretni podaci za veljaču.

Autor: Marija Crnjak
05. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close