Situacija na hrvatskom tržištu kapitala mogla bi se pogoršati budući da na vidiku nema ulagača koji bi unijeli potreban kapital, dok istovremeno vijesti iz inozemstva ne ukazuju da je kraj krize blizu, upozorio je Josip Galinec, vlasnik brokerske kuće To One. “Bojim se da su najteži trenuci tek pred nama”, naglasio je Galinec na konferenciji “Kako se uspješno suprotstaviti krizi?” održanoj u četvrtak u Zagrebu.

Dvije opasnosti
Ukazao je na dvije opasnosti koje su se nadvile nad domaće tržište. “Neke kompanije najavljuju povlačenje s burze ili daju naznake da bi im bilo bolje da ne kotiraju na burzi. “Činjenica jest da trenutna cijena njihovih dionica ne odgovara fer vrijednosti kompanije, no ovakav stav je opasan za tržište kapitala”, kaže Galinec. Kao drugi gorući problem označio je gubitak investitora. “Mnogi su se opekli, a posebice oni koji su počeli ulagati u razdoblju od godine dana ili manje. Njihovi gubici kreću se između 80 i 90 posto. To stvara odbojnost prema burzi što bi dugoročno moglo imati negativne posljedice”, smatra prvi čovjek To One-a.

Upitna uloga burze
Kako ističe, sve to dovodi u pitanje ulogu burze. “Već dugo nema najava IPO-a, a mislim da će proteći još mnogo mjeseci do toga”. Kako je rekao, dugoročno ulaganje u dionice jedino je održivo pa se u budućnosti može očekivati prosječan rast od deset posto godišnje, te da ne smijemo zaboraviti ni kako je imovina fondova prepolovljena. “Od 23 milijarde kuna u fondovima došli smo na 8 milijardi u godinu dana. Nadalje, postavlja se pitanje održivosti mirovinske reforme kakva je sada”. Galinec smatra da nije održiva jer ti fondovi ne mogu osigurati rast vrijednosti. “Oni su trošak jer ulažu samo u državne obveznice. Da se ne uplaćuje novac u fondove, isti bi završio u državnom proračunu i ne bi bilo gubitaka. “Nisam protivnik, upravo suprotno, no smatram kako moraju početi ulagati u dionice te korporativne obveznice”, naglasio je Galinec.

Rast u nedogled
Prema njegovim riječima, na tržištu su prije krize vladala velika očekivanja utemeljena na vjeri da se rast može nastaviti u nedogled. Međutim, on smatra da bi do pada došlo i bez svjetske krize. “Hrvatske dionice većinom su bile precijenjene”, naglasio je. Galinec smatra da u nadolazećim tjednima treba pratiti kretanje cijena nafte i BDI indeks, odnosno cijenu brodskog prijevoza, što su dva važna pokazatelja kretanja svjetskog gospodarstva, o kojem će u konačnici ovisiti i situacija na domaćem tržištu kapitala. Cijena barela nafte od 60 dolara granica je pri kojoj proizvođači nafte mogu održavati budžete pod kontrolom. Kako kaže, ako cijena poraste prema toj razini to bi mogao biti znak oporavka. Slično je kod vozarina. Vrijednost BDI-a je između 1500 i 2000 bodova, a granična razina je 5000, rekao je Galinec.

Izdvojeno

Mirovinska reforma
Postavlja se pitanje održivosti mirovinske reforme kakva je sada, smatra Galinec. Ovakvi fondovi ne mogu osigurati rast vrijednosti jer ulažu samo u državne obveznice, drži on.