Nakon vrlo promjenjivih kretanja u zadnjih nekoliko mjeseci, na domaćem tržištu kapitala trenutno vlada određeno zatišje kojim dominiraju neizvjesnost i praćenje vijesti sa inozemnih tržišta, kažu domaći analitičari. U takvom raspoloženju fond menadžeri, napose oni u mirovinskim fondovima, uglavnom se drže sigurnijeg načina ulaganja. Prema podacima Hanfe za veljaču, četiri su obvezna mirovinska fonda (AZ, Erste Plavi, PBZ CO i Raiffeisen) 68,8 posto svoje imovine imali u domaćim državnim obveznicama, što je oko 15,8 milijardi kuna. “Prije aktualne krize hrvatski mirovinski fondovi imali su nešto manje od 20 posto dionica u svojim portfeljima, trenutno su izloženi dioničkom riziku u rasponu između 8 i 13 posto. No za očekivati je da će u perspektivi povećavati ulaganja u dionice”, kaže Dubravko Štimac, prvi čovjek obveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje. Smanjeni udio dionica u ukupnom portfelju zasigurno je dijelom rezultat otapanja vrijednosti dionica, ali svakako i kupnje obveznica. Međutim, kad bi se mirovinski fondovi mogli opet značajnije okrenuti dionicama zasad je gotovo nemoguće saznati. “Ovisi o situaciji na tržištu, trenutno je teško reći. Pitanje je u kojem će smjeru krenuti tržište”, ističe Štimac. Što se pak domaćih obveznica tiče, kaže kako su prinosi na njih visoki no da i ovdje treba biti oprezan s obzirom na makroekonomske pokazatelje i rejting Hrvatske.

Država računa na njih
Bez obzira na kretanje credit default swapova kao indikatora premije rizika vezanog uz državne obveznice, mirovinski fondovi i dalje će ostati najvažniji kreditor države, bez obzira na izdavanje euroobveznice, smatra Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke. “Država i dalje ozbiljno računa na mirovinske fondove, a i fondovi su izrazili spremnost financirati državu”, kaže Šantić. Promatraju li se povijesni podaci, prinosi na državne obveznice danas su mnogo veći nego u proteklih nekoliko godina pa u Erste Investu smatraju da su trenutačne razine prinosa atraktivne za srednjoročne i dugoročne investitore. “Državne obveznice trenutno su atraktivno ulaganje”, naglašava i Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Trenutačno zatišje objašnjava time da svi očekuju vijesti iz inozemstva, napose SAD-a. “Kad je riječ o otvorenim fondovima, nema ni izraženijeg povlačenja uloga niti uplata. Mogu reći da je na snazi svojevrsni status quo”, kaže Brborović. Iako kaže da u očekivanju vijesti sa inozemnih tržišta postoji velika doza neizvjesnosti, on očekuje oporavak domaćeg tržišta kapitala u idućih šest mjeseci. Predsjednik Uprave Erste Investa, Josip Glavaš, ne želi se upuštati u procjene situacije u nadolazećim mjesecima, no i on ističe da su tržišta u zadnjih nekoliko tjedana ušla u fazu stabilizacije. “Nakon razdoblja značajnog pada imovine pod upravljanjem investicijskih fondova i intenzivnih odljeva ulagača, situacija se donekle stabilizirala”, kaže Glavaš.

Poput njega, i analitičarka Abacus brokera, Maja Bešević, smatra da će kretanje našeg tržišta kapitala budućih mjeseci uvelike ovisiti o globalnim kretanjima. “Investitori još uvijek čekaju da vide je li oporavak na tržištu kapitala u SAD-u kratkoročan (samo dio kretanja bear marketa) ili je krenuo stvarni oporavak realnog sektora. Ukoliko se ostvare pozitivna globalna kretanja, moglo bi doći do prelijevanja i na domaće tržište kapitala”, kaže Bešević napominjući kako će kretanje domaćeg tržišta odrediti i ovdašnja makroekonomska situacija koja trenutačno nije pozitivna. “Mislim da će u sljedećih nekoliko mjeseci domaće tržište pretežito stagnirati, uz možda lagani oporavak. Što se tiče fondova, oni pokazuju nešto veću aktivnost posljednjih dana no ništa značajno u odnosu na aktivnost fondova početkom 2008. godine”, dodaje analitičarka Abacus brokera. Napominjući kako je imovina otvorenih investicijskih fondova u veljači pala dodatnih 9,5 posto, na osam milijardi kuna, dodaje da je velik broj ulagača dosad zapravo povukao svoju imovinu iz fondova u sigurnija ulaganja te da bi investitore možda mogli privući fondovi koji ulažu na brzorastuća tržišta u Kini, Brazilu, Indiji ili jugozapadnoj Aziji. Slična očekivanja ima i Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa, malog fonda koji je snažno izložen upravo tržištima u razvoju. “Na tržištu se definitivno osjeća da su ulagači usmjereni prema brzorastućim tržištima. U zadnja dva do tri mjeseca ostvarili smo 16-postotni rast u zemljama BRIC-a, odnosno Brazilu, Rusiji, Kini i Indiji. Ondje trenutačno ostvarujemo znatno bolje rezultate nego na drugim tržištima”, kaže Ivin, napominjući da je logično da ulagači sada traže tržišta gdje se još uvijek mogu ostvariti dobici.

Dvostruki deficiti
Kad se uspoređuju prinosi po pojedinim regijama, odnosno tržištima u razvoju, u zadnjih godinu dana južnoamerička i azijska dionička tržišta pretrpjela su manje gubitke u odnosu na srednju, istočnu i jugoistočnu Europu. Predsjednik Uprave mirovinskog fonda Erste Plavi, Petar Vlaić, s tim u vezi kaže da smo u ovoj krizi stavljeni u isti koš s ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Većini tih zemalja svojstveni su dvostruki deficiti (platnobilnačni i proračunski), većina ih je opterećena i visokom razinom vanjskog duga. Sve to implicira velike potrebe financiranja i refinanciranja, što je pak u uvjetima nesklonosti investitora rizicima i općenito teže dostupnosti kapitala značajan uteg. Usporedo s praćenjem signala s inozemnih tržišta, dio domaćih analitičara vjeruje i da bi domaći ulagači u svojim portfeljima mogli povećati investicije u inozemne dionice. “Unatoč nešto jačem prometu posljednjih dana, fondovska industrija neće se oporaviti sve dok se ne poveća priljev kapitala na tržište”, smatra Bešević iz Abacus brokera. Analitičari se mahom slažu da će to biti kada se pokažu ozbiljniji znakovi oporavka američke realne ekonomije te nakon što se općenito popravi globalna gospodarska situacija. Kad bi to moglo biti, pitanje je u koje se nitko ne želi upuštati.