Dan poslije objave Vladina prijedloga rebalansa nove proračunske projekcije u Ministarstvu financija su u četvrtak imali priliku predstaviti i izaslanstvu Međunarodnog monetarnog fonda predvođenom Athanasiosom Arvanitisom.

Svoj dvotjedni radni posjet Hrvatskoj u okviru redovitih godišnjih konzultacijaa MMF-ovci su, naime, započeli razgovorima u HNB-u i Ministarstvu financija u kojemu neslužbeno doznajemo da su reakcije ljudi iz Fonda na rebalans uglavnom pozitivne unatoč blagom povećanju deficita konsolidirane države (na 1,6 posto). Osim što je to u regionalnim usporedbama jedan od nižih fiskalnih deficita, i u MMF-u su, kažu, itekako svjesni kompleksnosti situacije i ukupnog okruženja. Domaći analitičari tako primjećuju kako je zbog svega MMF generalno omekšao uvjete svojih paketa pomoći, ističući posljednji dogovor s Rumunjskom (ukupno 20 milijardi eura, uključujući i podršku Europske komisije) koji uključuje proračunski manjak u visini 4,6 posto BDP-a. Hrvatska zasad ipak nema namjeru od MMF tražiti financijsku pomoć niti ići na novi stand by aranžman, no hoće li se u nastavku godine pokazati da je to potrebno, ovisit će ponajprije o tome koliko će podbačaj proračunskih prihoda biti veći od projekcija (rebalansom su smanjeni za osam milijardi kuna, pri čemu prihodi od PDV-a za 10-ak posto) te u kojoj će se mjeri država moći zadužiti na inozemnom tržištu. Upravo se skorašnje izdanje obveznica tumači(lo) i kao jedan od važnih motiva za rebalans. Iako pripreme traju već neko vrijeme, u Ministarstvu financija kažu kako se još nije definitivno riješilo pitanje glavnog aranžera (najizglednijim se za taj posao smatra Deutshe Bank), što bi se trebalo riješiti ovih dana. U financijskim krugovima prevladava mišljenje da je 750 milijuna eura samo početni iznos, ali da će se, bude li interesa uz prihvatljivu cijenu, ići na čim veći iznos. Premda Hrvatska rejtingom nije u istom razredu kao Slovenija, njezino već drugo izdanje u ovoj godin, i to za čak 1,5 milijardi eura, ipak je ohrabrujući signal.