Uz ocjenu kako su prioriteti hrvatske Vlade očuvanje radnih mjesta i kontrola javnih financija, premijer Ivo Sanader je na isteku prvoga kvartala napokon predstavio okvire rebalansa proračuna. On uključuje i smanjenje (početkom godine povećanih) proračunskih plaća, pri čemu je sindikatima javnih službi s kojima se nije uspio postići dogovor ostavljeno još nekoliko dana do saborskog ogleda da ipak još jednom dobro promisle o svojem odbijanju.

Nove projekcije napravljene su na temelju predviđanja realnog pada bruto domaćeg proizvoda od dva posto, pri čemu se ove godine računa sa stopom inflacije od 2,6 posto. Prijedlogom rebalansa državnog proračuna rashodna je strana srezana za oko 5,4 milijarde kuna, a projekcije prihodne strane proračuna za osam milijardi. Time je raskorak prihodne i rashodne strane povećan u odnosu na inicijalni proračun, a prema tako postavljenim Vladinim očekivanjima manjak je projiciran na oko 5,5 milijardi kuna. Promatrajući zbivanja i najnovije revizije ekonomskih prognoza u okruženju, ostaje zaključiti da je i u rebalans ugrađeno dosta optimizma. U uvjetima kad Međunarodni monetarni fond globalne prognoze gospodarskog rasta smanjuje s plus 0,5 posto na minus jedan posto ili kad se u Njemačkoj (Hrvatskoj jednog od najvažnijih trgovinskih partnera) konsenzus analitičara pogoršao s očekivanog pada od minus 3,5 na minus 5,5 posto, realan pad hrvatskog BDP-a od dva posto čini se optimističnim. Među ostalim, primjerice, i Slovenci svoje korekcije danas baziraju na padu od četiri posto. Dio domaćih analitičara tako vezano uz rebalans kaže da nitko i nije rekao da će ovo biti i jedini rebalans ove godine te da ovaj zapravo ima svoj rok trajanja. A hoće li biti i drugog uvelike ovisi o tome kako će se stvari odvijati s turističkom sezonom. S prvim naznakama njezinih rezultata u rujnu će se napraviti daljnji potezi. Ostaje tako zaključiti da se zasad realnijim čini da će daljnji potezi značiti i daljnje restrikcije, no jasnije odgovore za to ponudit će vrijeme. Kako god bilo, prema aktualnim projekcijama deficit središnje države bit će 1,4 posto, a konsolidiranog proračuna 1,6 posto. S tim u vezi ministar financija Ivan Šuker prisnažio je i kako je to jedan od najnižih deficita u regiji, očito računajući kako bi se to trebalo honorirati i za skorašnjeg plasmana euroobveznica krajem travnja. Imajući u vidu okvirne brojke predloženog rebalansa iz kojih je jasno da su jače naniže korigirani prihodi nego rashodi i da je jaz prihoda i rashoda time povećan, valja podsjetiti da u relativnom iskazu deficita (u postotku BDP-a) Vlada od ove godine ima i malu pomoć metodoloških usklađenja s europskim standardima.

Naime, od ove se godine u izračun BDP-a uključuje i siva ekonomija te još neke metodološke prilagodbe čime se nominalni BDP povećava za oko 14 posto, a time i razni pokazatelji u odnosu na BDP izgledaju bolje nego uz stari način izračuna. Službene podatke o rastu BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu te u cijeloj 2008. Državni zavod za statistiku objavljuje u petak, a procjenjuje se da će u konačnici lanjski realni rast BDP-a biti oko 2,3 posto. Kako neslužbeno doznajemo, nominalni BDP u 2008. po starom bi načinu obračuna trebao iznositi oko 300 milijardi kuna, a po novome će biti veći za oko 40 milijardi. Uz pretpostavku 2-postotnog realnog pada BDP-a u 2009. te uz inflaciju od 2,6 posto, ove bi godine, dakle, nominalni BDP trebao biti (po novom) približno na razini 340 milijardi kuna iz 2008. a to je i objašnjenje visine deficita središnjeg i konsolidiranog proračuna o kojem govori ministar financija. Do revizije potkraj ljeta pokazat će se pak koliko je Vlada realnima procijenila postojeće rizike za veći realni pad gospodarstva, a već i prije toga svoje će viđenje gabarita državne potrošnje i kapaciteta financiranja dati i MMF u sklopu skorašnjih redovnih konzultacija i izvješća. Za eventualni novi rebalans proračuna MMF-ovo izvješće moglo bi pružiti jasnije signale potrebnih dodatnih rezova.