Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koja vodi pregovore sa srbijanskom vladom o sklapanju stand-by aražmana, prema kojem bi Srbiji bio odobren zajam vrijedan tri milijarde eura u sljedeće dvije godine, zatražila je, među ostalim, zamrzavanje plaća i mirovina u trajanju od 18 mjeseci. Praktično, to će značiti njihovo osjetno realno smanjivanje, jer će rast inflacije smanjiti kupovnu moć građana.

Prijetnja inflacije
Samo u prva dva mjeseca stopa inflacije je dosegnula 5,3 posto te je zaprijetila probijanjem ovogodišnjeg projeciranog okvira ekonomske politike o rastu cijena od osam posto. Procjenjuje se da bi zamrzavanje plaća i mirovina donijelo uštedu u državnom proračunu između 212 i 319 milijuna eura. Zajam Međunarodnog monetarnog fonda koristio bi se za financiranje deviznih rezervi, a misija MMF procijenila je da će privredna aktivnost u 2009. godini biti manja za dva posto u usporedbi s lanjskom godinom i zato inzistira na smanjenju troškova javnog sektora. Srpska vlada istovremeno računa s ostvarivanjem pozitivne nule, što predstavlja odstupanje od projekcije prema kojoj je previđen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 posto. Iznoseći detalje sa završnih pregovora dvije strane Slobodan Ilić, državni tajnik srpskog Ministarstva financija, najavio je otpuštanje zaposlenih u državnoj administraciji ukoliko se kriza poveća. Prema neslužbenim procjenama Srbija će težinu ekonomske krize početi osjećati od svibnja.

Sklonost ulagača
Srpska vlada od uspješnih pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom očekuje, pored zajma, i sklonost inozemnih investitora k ulaganju kapitala u Srbiju, kao i razumijevanje inozemnih financijskih krugova za reprogramiranje dugova prispjelih na otplatu. Srpska poduzeća imaju obvezu u 2009. godini vratiti dugove u iznosu od 5,5 milijardi eura. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i Radovan Jelašić, guverner središnje banke angažirani su u pregovorima s inozemnim vjerovnicima o potrebi reprogramiranja dugova, jer u protivnom Srbiji prijeti bankrot, odnosno nemogućnost vraćanja dugova, tim prije što spomenuti iznos treba vratiti i u 2010. godini. U cilju ublažavanja krize u odnosu na javnu potrošnju vlada priprema niz mjera s ciljem povećanja prihoda državnog proračuna. Riječ je spletu više poreznih rješenja. Tako se, pored uvođenja solidarnog poreza predviđa oslobađanje od plaćanja poreza na sve osobne dohotke niže od 160 eura (dosad su od poreza bile oslobođene plaće ispod 55 eura), dok bi se porez na ostale plaće povećao sa sadašnjih 17 na 20 posto. Prema kazivanju Dinkića vlada priprema paket mjera vlastite štednje kojim bi se postojeći troškovi smanjili za 130 milijuna eura. Pored ostalog biti će zabranjeno zapošljavanje u državnoj administraciji, a uz to biti će smanjeni troškovi u lokalnim samoupravama. Ministar Dinkić je najavio rebalans državnog proračuna za konac travnja, te da će na temelju dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom biti zatraženi komercijalni krediti od drugih financijskih institucija u visini 500 milijuna eura za pokrivanje deficita u državnom proračunu.

Pomoć i Rumunjskoj
Prema njegovoj ocjeni s tri milijarde eura, na koliko se računa da će Srbija u dvije godine dobiti od MMF-a, Srbija bi mogla izbjeći opasnost od bankrota. Srbija je već dulje vrijeme označena kao država kojoj bez međunarodne financijske pomoći prijete problemi. Uz Mađarsku i Ukrajinu, Srbija se, među državma istočne i središnje Europe navodila kao država s najvišim potencijalnim rizikom. U srijedu je objavljeno da je međunarodna financijska zajednica odlučila pomoći i Rumunjskoj. Sa 20 milijardi eura Europska banka za obnovu i razvoj, Europska unija te Međunarodni monetarni fond pomoći će gospodarstvu te istočnoeuropske države. Čak polovica iznosa namijenjena je financijskom sektoru Rumunjske dok će se ostatak investirati u energetiku i izgradnju infrastrukture. Najveći dio financiranja podnijet će Međunarodni monetarni fond koji će u ukupnom iznosu pomoći sudjelovati sa 13 milijardi eura.

Izdvojeno

Makroekonomski pokazatelji
Samo u prva dva mjeseca ove godine stopa inflacije u Srbiji dosegnula je 5,3 posto te je zaprijetila probijanjem ovogodišnjeg projeciranog okvira ekonomske politike o rastu cijena od osam posto. Međunarodni monetarni fond predviđa Srbiji ove godine pad ekonomske aktivnosti, odnosno bruto domaćeg proizvoda, od dva posto dok tamošnje vlasti računaju s pozitivnom nulom.