Izvješće o poljoprivrednim potporama iz 2008. otkriva zanimljivosti. Tako je 217 tvrtki dobilo 733 milijuna kuna, a 84.683 gospodarstava podijelo je 1,7 milijardi kuna. Jaz između velikih i malih sve je dublji. Hrvatska nema srednji sloj farmera, stup razvoja EU poljoprivrede. Manje od 1000 eura lani je dobilo oko 80.000 farmera. Najmanja potpora od samo 9 kuna isplaćena je u Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Najveću, 108 milijuna kuna dobilo je Belje koje posluje u sklopu Agrokora Ivice Todorića.

Neprovođenje zakona
Na potpore iznad 200.000 eura u 2008. potrošeno je 23% raspoloživog novca, na veće od 300.000 eura 19,9%, a na potpore preko 500.000 eura 16,6%. Takve darovnice ne pozna nijedna (ne)članica EU. Hrvatska je lani ojačala poziciju lidera u potporama velikim kompanijama, za koje Unija misli da ne trebaju potporu države. Uz to resorno ministarstvo ne provodi čl. 13. Zakona o potporama, koji od 1. siječnja 2005. obvezuje da se korisnicima što u kalendarskoj godini ostvare potpore iznad 78.000 kuna uzme 4% i usmjeri u razvoj ruralnih područja. Zaključno s 2007. izgubljeno je 150 mil. kuna, lanjski obračun dodaje novih 60 mil. Ministarstvo ih može ustegnuti bude li volje. Sa 210 mil. kuna financira se niz projekata koji bi zadržali stanovništvo. Svedu li se potpore na korištene oranice Hrvatska je u vrhu, po hektaru 292 eura. Više daje samo pet zemalja, a Hrvatska ‘bježi’ V. Britaniji (210), Austriji (205), Sloveniji (161), Mađarskoj (118).

I navodnjavanje nepravično
Država velike više podupire i kod navodnjavanja, gdje je trošak 9100 eura po hektaru. Izgradnju sustava na 5 hektara potiče s 30 posto, 5 do 10 hektara s 50%, za 10 do 200 hektara 70%, a iznad 200 hektara 80%. Kod 5 do 10 hektara daje 22.750 do 45.500 eura. Za 200 hektara vlasnik dobije 2,18 mil. eura, osobni ulog je 550.000 eura. Tko od velikih ne investira radi grešku. Najviše novca povlači Agrokor navodno, iznosi prelaze potpore dobivene za poticanje proizvodnje.