Zbog snažne financijske krize, ali i restriktivnog i zahtjevnog zakona, mnoge brokerske kuće u Srbiji suočene su s prestankom rada. Tako je prema odlukama Komisije za hartije od vrednosti iz Beograda, pandana domaćoj Hanfi, od početka godine ugašeno osam brokerskih kuća, dok su još četiri ugašene u prosincu 2008. “U Srbiji je prije početka krize postojalo čak oko 80 brokerskih kuća, što je bio veliki broj i u razdoblju rasta tržišta. U tom smislu bila je očekivana konsolidacija u ovom sektoru, a kriza je samo ubrzala ovaj proces”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Ilirike DZU iz Beograda Milan Kovač. Usporedbe radi, u Hrvatskoj, prema službenim podacima Hanfe, posluje 51 brokersko društvo.

Neodrživo stanje
Kovač ističe kako je glavni razlog gašenja brokerskih kuća, kao i društava za upravljanje investicijskim fondovima, bila procjena vlasnika da poslovanje više nije održivo. “Uglavnom su se ugasile brokerske kuće koje nisu uspjele izgraditi značajniju tržišnu poziciju u prethodnom razdoblju. Što se tiče društava za upravljanje investicijskim fondovima, ugasila su se tri društva koja su tek bila osnovana i nisu upravljala niti jednim fondom, a procijenili su da bi u ovom vremenu teško u javnoj ponudi prikupili sredstva”, kaže Kovač. S tim mišljenjem slaže se i direktor Fime International iz Beograda Igor Markičević koji kaže kako je kriza sve sudionike na tržištu natjerala da se prilagode i da se više nego ranije fokusiraju na troškove i njihovu racionalizaciju. “Neki su to shvatili na vrijeme i time su stvorili sebi priliku za preživljavanje ovih teških vremena, a neki nisu bili dovoljno brzi i fleksibilni i to sada skupo plaćaju”, upozorava Markičević. Dodaje kako postoje razne procjene efekata krize na broj sudionika na tržištu, neki čak tvrde da će se taj broj prepoloviti. “Kriza, ma koliko bolna bila, u stvari predstavlja niz mehanizama koji optimiziraju alokaciju resursa na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. To se odnosi i na sudionike na tržištu kapitala, pa smatram da će se njihov broj svesti na optimum”, zaključuje Markičević čija je Fima International nedavno ugasila filijalu u Novom Sadu zbog racionalizacije poslovanja. Ugašenim brokerskim kućama oduzeta je dozvola zbog prestanka rada, a “najmlađe” brokerske kuće su dvije poslovnice KBC Securitiesa koje su osnovane u travnju prošle godine, kada se financijska kriza iz Amerike još uvijek nije “prelila” u regiju.

Manja aktivnost
U sljedećem razdoblju moguće je gašenje još nekih društava, prije svega fonda Zepter koji je isplatio sve članove i prije nekoliko dana sveo imovinu na nulu. “Ovakav slijed događaja je očekivan i vjerojatno će društva kojima je upravljanje fondova i brokeraža core business prije podnijeti gubitke u kratkom roku radi budućeg poslovanja i održanja brenda”, kaže Kovač. Financijska kriza značajno je smanjila aktivnost ulagača na Beogradskoj burzi, što dokazuju i podaci o mjesečnim prometima. U prva dva mjeseca ove godine protrgovano je ukupno 42,6 milijuna eura, što je znatno manje od, primjerice, veljače prošle godine kada je mjesečni promet iznosio 58,4 milijuna eura. Usporedbe radi, ukupni promet u veljači ove godine na Zagrebačkoj burzi iznosio je 103,3 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prošle godine taj promet iznosio čak 467,9 milijuna eura. Što se tiče investicijskih fondova u Srbiji, Kovač ističe kako će vjerojatno bankarski fondovi, kao i fondovi osnivača kojima je to matično poslovanje, ostati na tržištu zbog reputacije, ali i zbog buduće financijske snage jer mogu podnijeti gubitke. U Srbiji je regulativa po pitanju investicijskih fondova još uvijek značajno restriktivna i zahtjevna, tako da treba očekivati smanjivanje, a ne pojačavanje zahtjeva, dodaje Kovač. “Zakonska regulativa vezana za industriju investicijskih fondova u Srbiji generalno je restriktivnija od zemalja u okruženju, prije svega u segmentu zahtjevane kadrovske osposobljenosti za obavljanje djelatnosti (puno licenciranih pozicija, zahtjev da za svaki fond bude po jedan menadžer sa licencom, i slično).

Neprimjenjivi zakoni
Također, postoje i ograničenja u segmentu prodaje gdje samo banke i brokerske kuće mogu prodavati, što znači da nema mreže agenata prodaje”, ističe Kovač. Koliko ovaj zakon kasni, pokazuje i vrijeme kada je pušten u proceduru. Naime, od 121 prijedloga zakona koji se nalazi na popisu Narodne skupštine Srbije, prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih financijskih instrumenata čeka svoj red od sredine rujna prošle godine. S obzirom da i Srbija, kao i Hrvatska, sve zakone donosi prema pravnim normama Europske unije, možda bi bilo bolje da zakonodavac nauči lekciju iz Hrvatske. Sudionici hrvatskog tržišta kapitala moraju, usred financijske krize, a zbog donošenja novih zakona, povećati temeljni kapital, a istovremeno se povećavaju i troškovi poslovanja.

Burza

Izuzetno niski prometi
Indeks Beogradske burze BELEX 15 u ponedjeljak je prekinuo šestodnevni rast vrijednodsti. Tako je ovotjedno trgovanje započeo korekcijom od 1,33 posto. Najnižu razinu u povijesti, indeks BELEX 15 zabilježio je 11. ožujka kada je pao na 354,4 bodova. Inače, indeks BELEX 15 početkom prošle godine je imao vrijednost od, sada nedostižnih, 2289,4 bodova, što je ukupni pad od čak 83 posto. Koliko je loše stanje na toj burzi, govori i podatak o dnevnom prometu. Tako je u ponedjeljak protrgovano 544 tisuće eura, dok je prošle godine dnevni promet iznosio nekoliko milijuna eura.