EN DE

Više potreban nego izvrstan film s odličnim Sean Pennom

Autor: Ivan Vanja Runjić
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Milk se bavi životom prvog američkog političara koji se izjasnio kao homoseksualac

Ako mu Oskari išta znače, a znače svima u Hollywoodu, pa i nezavisnjacima, Gus Van Sant može biti presretan sa svojih osam nominacija za “Milka” (od kojih su potvrđene one za originalni scenarij malo poznatog Dustina Lancea Blacka i glavna uloga Seana Penna). Možda je imao i deja vu na događaje od prije 11 godina, kada je s također malčice precijenjenim “Dobrim Willom Huntingom” imao 9 nominacija, a potvrdio samo za originalni scenarij (Matt Damon i Ben Affleck) i sporednu ulogu (Robin Williams), no tada mu je na put stao “Titanic”. Van Sant posljednjih godina uglavnom snima hermetične, apstraktne niskobudžetne art drame (“Posljednji dani”, “Gerry”) ili tek nešto pristupačnije teen socijalke (“Paranoid Park”, “Slon”), a mora mu se priznati da kadgod ponovo umoči prst u omražene vode mainstreama, to bez izuzetka odzvoni globalno.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Posveta aktivizmu
“Milk” je biografski film prvog američkog političara koji se javno deklarirao kao homoseksualac, Harveya Milka (Sean Penn), tzv. city supervisora u San Franciscu (kod nas bi to bilo nešto između zastupnika gradske skupštine i člana poglavarstva), kojega je 1978. ubio njegov kolega iz gradske uprave Dan White (također nominirani Josh Brolin). Van Sant, i sam odavno izašao “iz ormara”, u “Milku” daje nostalgičnu i pomalo romantičnu posvetu gay aktivizmu ’70-ih, ali i aktivizmu općenito, jer, uvjerava nas Van Sant, Milkova vrsta iskrenih i predanih boraca (za bilo koju “pravu” stvar) danas je odumrla, a stvar su preuzeli hladni lobisti i profesionalci. No, još je jedna bitna istina, doduše poznata od postanka svijeta, razvidna iz “Milka”, a to je da politika i moć kvare ljude.

Ako mu Oskari išta znače, a znače svima u Hollywoodu, pa i nezavisnjacima, Gus Van Sant može biti presretan sa svojih osam nominacija za “Milka” (od kojih su potvrđene one za originalni scenarij malo poznatog Dustina Lancea Blacka i glavna uloga Seana Penna). Možda je imao i deja vu na događaje od prije 11 godina, kada je s također malčice precijenjenim “Dobrim Willom Huntingom” imao 9 nominacija, a potvrdio samo za originalni scenarij (Matt Damon i Ben Affleck) i sporednu ulogu (Robin Williams), no tada mu je na put stao “Titanic”. Van Sant posljednjih godina uglavnom snima hermetične, apstraktne niskobudžetne art drame (“Posljednji dani”, “Gerry”) ili tek nešto pristupačnije teen socijalke (“Paranoid Park”, “Slon”), a mora mu se priznati da kadgod ponovo umoči prst u omražene vode mainstreama, to bez izuzetka odzvoni globalno.

Posveta aktivizmu
“Milk” je biografski film prvog američkog političara koji se javno deklarirao kao homoseksualac, Harveya Milka (Sean Penn), tzv. city supervisora u San Franciscu (kod nas bi to bilo nešto između zastupnika gradske skupštine i člana poglavarstva), kojega je 1978. ubio njegov kolega iz gradske uprave Dan White (također nominirani Josh Brolin). Van Sant, i sam odavno izašao “iz ormara”, u “Milku” daje nostalgičnu i pomalo romantičnu posvetu gay aktivizmu ’70-ih, ali i aktivizmu općenito, jer, uvjerava nas Van Sant, Milkova vrsta iskrenih i predanih boraca (za bilo koju “pravu” stvar) danas je odumrla, a stvar su preuzeli hladni lobisti i profesionalci. No, još je jedna bitna istina, doduše poznata od postanka svijeta, razvidna iz “Milka”, a to je da politika i moć kvare ljude.

Milkova metarmofoza
U Milkovom slučaju nije se radilo o klasičnoj metamorfozi iz idealista u gada, nakon što je konačno, iz četvrtog pokušaja, pobijedio na izborima, jer za to nije ni imao dovoljno vremena (White ga je ubio nakon svega 10 mjeseci službe), nego je čovjek samo prihvatio pravila igre – najprljavije među svim igrama. To je onda, jasno je i Van Santu, u slijedu povezanih događaja indirektno i dovelo do njegova ubojstva. Veliki bi sada grijeh bio propustiti reći par riječi o Seanu Pennu, koji se toliko udubio u ulogu Harveya Milka da šala Roberta DeNira s oskarovske dodjele (“…kako li nas je samo sve ove godine uspio zavaravati da je straight…”) zvuči sasvim realno. Ali takav je Penn – ili dubinski, beskompromisno i do kraja, ili nikako. Van Santov film je solidan biografski film, ali više važan i potreban nego zaista filmski izvrstan, a iako u njemu nema baš ženskih likova i česti su i eksplicitni izljevi muške ljubavi, nekako je čak i previše straight za gay film.

Milk
Redatelj: Gus Van Sant
Uloge: Sean Penn, James Franco, Josh Brolin, Emile Hirsch, Diego Luna

Autor: Ivan Vanja Runjić
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close