Kao u nekakvom iščekivanju negativnog šoka koji bi ih probudio iz letargije, optimisti su tek u drugoj polovici prošloga tjedna zagospodarili svjetskim tržištima kapitala, zamijenivši grozničavim shoppingom nevjericu kojom su dočekali dramatičan početak tjedna, obilježen paničnom rasprodajom potaknutom pravom eksplozijom cijena na tržištima roba. Poput kakve noćne more, rast cijena sirove nafte iznad okruglih 70 dolara po barelu na povratku sa produženog vikenda zavio je u crno najprije Wall Street, a zatim i europska i azijska tržišta kapitala, gurajući uzlaznom putanjom i dugoročne kamatne stope, što u pravilu ima za posljedicu korekciju cijena dionica. No tada je uslijedio preokret za koji je ponajviše zaslužan FED, odnosno, neočekivano blaga retorika koja je obilježila posljednji sastanak američkih monetarnih vlasti, signalizirajući skori završetak uzlaznog ciklusa ključnih kamatnih stopa. Što su optimisti objeručke prihvatili, koristeći pritom i optimistično intonirani news-flow iz korporativnog sektora, koji je tek u manjoj mjeri pokvarila nekolicina neugodnih iznenađenja. Texas Instruments, IBM i Apple samo su neka od imena koja su objavom poslovnih rezultata za prvi kvartal tekuće godine opravdala ili nadmašila očekivanja analitičara, udarivši temelje oporavka koji je u konačnici donio zamjetan rast vrijednosti vodećih svjetskih burzovnih indeksa, neutraliziravši negativan utjecaj zbivanja na tržištima roba. Štoviše, pozitivnom su izvedbom tjedan zaključili naftaši, ali i dionice utility sektora, koje bi rast cijena sirovina (ponajprije u segmentu proizvođača i distributera električne energije) mogao skupo koštati. Objašnjenje naizgled paradoksalne situacije valja tražiti upravo u promijenjenim očekivanjima spram budućih poteza američke središnje banke, čija suzdržanost predstavnike potonjeg sektora čini vrlo atraktivnima, kako zbog izdašnih nagrada za dioničare (isplatom tradicionalno visokih dividendi), tako i zbog nižih troškova financiranja velikih projekata. U ovom slučaju, svoje je konkurente uvjerljivo nadmašio njemački E.On, ostvarivši u tjedan dana rast cijene dionica od čak 7 posto, dok su RWE, EdF i Enel ubilježili znatno skromnije skokove. Zahvaljujući vjerojatnoj promjeni kursa monetarne politike, i dionice financijskih institucija mahom su bilježile rast vrijednosti, a jedan od najvećih dobitnika bio je kupac Splitske banke, francuski Societe Generale, s rastom od oko 4 posto.

Istodobno, među naftašima se kao lider na Starom kontinentu nametnuo Statoil, skokom dionica od 7,2 posto, ali niti 3,2 posto za British Petroleum i Royal Dutch/Shell nije loš rezultat, osobito nakon blage korekcije koja je na tržištu nafte nastupila krajem tjedna. U isti koš s predstavnicima naftne industrije može strpati i dionice rudarskih kompanija, koje je u prvi plan gurnuo snažan rast cijena na tržištu metala. Zlato se tako našlo iznad ključne psihološke razine od 600 dolara, cijena srebra je skočila iznad 14 dolara po unci (makar je još početkom godine bila ispod devet dolara), dok je bakar spojio šest tjedana uzastopnog rasta (preskočivši granicu od 6.500 dolara), pa ne čudi da su dionice čuvenog londonskog kvinteta i prošloga tjedna postavljale nove rekorde (uz prosječan tjedni rast od oko 5 posto), povećavajući prednost ionako najprofitabilnijeg segmenta tržišta kapitala u ovoj godini. Da paradoks bude i veći, skuplja nafta nije u većoj mjeri narušila niti odličnu izvedbu kemijske industrije, gdje je kao inspiracija poslužio Akzo Nobel (+11 posto), nadmašivši rezultatima poslovanja tržišni konsenzus, čime se okoristio i ostatak sektora, a među njima i svjetski lider, BASF, zaključivši tjedan rastom dionica od 8 posto.

Ericsson razočarao investitore
Posebna su priča pak dionice hi-tech sektora, kojima su kao inspiracija poslužili TI i Google, ubilježivši dvocifreni rast dionica (u relativnom odnosu) u tjedan dana, te Nokia, kojoj je taj rezultat za dlaku izmakao. Riječ je o kompanijama koje su promatrače doista oduševile ostvarenim poslovnim rezultatima, bitno ublaživši razočaravajuće brojke koje su servirali Ericsson (-5 posto) i SAP (-2 posto), potonji zbog neuvjerljivog rasta dobiti (‘svega’ 11 posto), a švedski telekomunikacijski gigant profitom od 4,6 milijardi kruna (naspram očekivanih 5,3 milijarde), za što je izravno zaslužan Marconi, odnosno, visoki troškovi akvizicije.