Najveća IT kompanija u jadranskoj regiji grupa M SAN nakon dvije godine zaokružila je restrukturiranje. Grupa se usmjerila na IT distribuciju, te potpuno odvojila od King ICT-a. U pripremi idućeg koraka, izlaska na burzu, iz uprave je nakon 14 godina vođenja istupio vlasnik Stipo Matić. Miroslav Huzjak, novi čelnik M SAN Grupe, koja bilježi godišnje više od dvije milijarde kuna prihoda, svoj prvi intervju dao je Poslovnom dnevniku. Huzjak tvrdi da fokus kompanije više neće biti isključivo postizanje što viših stopa rasta i tržišnog udjela, već mjerenje prinosa na kapital. Usprkos krizi, kaže, M SAN neće otpuštati zaposlenike, njih 800 od čega 430 u Hrvatskoj, već će prvo smanjiti izdvajanja za promociju, beneficije i vozni park.

Planira li M SAN Grupa izlazak na burzu (IPO), s obzirom da je osnivač izašao iz uprave, a novi menadžment se fokusirao na praćenje prinosa na kapital?
Jedan od primarnih zadataka ove Uprave je da tvrtku pripremi za izlistavanje na burzi, odnosno da u datom trenutku može postići pravu tržišnu vrijednost. Za to imamo godinu i pol dana. Hoće li to biti 2010. ili početkom 2011. to će se odlučiti tada. Odluka će također ovisiti o tome kako će izgledati globalno tržište, zatim tržište kapitala, ali i kakva će biti percepcija prema distribucijskim tvrtkama.

Hoće li vam u ovoj godini ipak trebati dodatan kapital?
Ne, jer je skup. Fokus grupe M SAN je na reorganizaciji, smanjenju troškova uz povećanje efikasnosti te smanjenju potrebe za obrtnim sredstvima.

Kako teče reorganizacija?
Prije godinu dana smo outsourceali backoffice, odnosno podršku poslovnim procesima, financije i ostalo, a početkom ove godine izdvojili smo logistiku i servis u posebnu tvrtku. U grupi je ostala samo distribucija kao temeljno poslovanje, okružena tvrtkama koje joj pružaju podršku.

Kao što je pokazao Dell u Irskoj, u IT-u je strateški važno imati odličnu logistiku. Koliko M SAN Grupa ulaže u logistiku?
U Hrvatskoj, ali i regiji malo tvrtki ima vlastitu logistiku i grupa M SAN smatra da je to što smo snažno orijentirani na razvoj logistike naša velika konkurentska prednost. Zato radimo skladište u Vukovaru jer smatramo da je vođenje skladišnog poslovanja, poput brzine ulaska i izlaska robe, vrlo važno za našu ukupnu konkurentnost. Dell je primjerice napravio vrlo efikasan sustav koji robu nije vodio u skladišta već izravno prema kupcu što je stvorilo velike uštede. Želimo ovdje ostati trajno prisutni. Primjećujem ipak da neke hrvatske distribucijske tvrtke polako izlaze iz tog posla u maloprodaju i sistemsku integraciju, koje imaju veće profitne marže i manji rizik.

Što smatrate da je neiskorišten potencijal u distribuciji u Hrvatskoj?
Željeznica kao najjeftiniji oblik transporta. Nadalje, nijedna distribucijska tvrtka zasad, a govorim u svjetskim razmjerima, ne radi prema europskim i svjetskim standardima pa tu postoji još puno mogućnosti za podizanje efikasnosti.

Da li je akvizicija srpskog ComTradea u Sloveniji promijenila odnos snaga na regionalnom tržištu?
Ne, M SAN Grupa je dva i pol puta veća po prometu i u tom smislu smo regionalni lider. Točno je da je ComTrade iznimno dobra tvrtka koja je u nekim segmentima odlično organizirana. Međutim, tržišni rezultati jasno ukazuju da je M SAN Grupa apsolutno dominantna u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori, dok smo u Srbiji odmah iza ComTradea. Osobno smatram da je ComTrade napravio vrlo hrabar potez akvizicijom Hermesa koji zapošljava tisuću ljudi, uglavnom programera, što je iznimno teško menadžirati. Da li to pak određuje smjer u kojem će se ComTrade razvijati u budućnosti pa da to sa sobom nosi manja ulaganja u distribuciju, a više u sistemsku integraciju i programiranje, to je teško reći. Mislim da će se to vidjeti u idućih godinu dana.

Unazad godinu i pol dana preoteli ste velik broj brendova koje si je ComTrade zamislio za ovo tržište. Kakav je tu odnos snaga?
Mislim da smo napravili jako dobar posao u tom smislu te da imamo znatno bolju poziciju. No, ComTrade je također preuzeo par brendova koje smo mi željeli.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uz distribuciju tuđih imate i vlastiti brend Vivax. Kakvi su rezultati Vivaxa?
Kod Vivaxa mi ne radimo samo rebranding, kao svi ostali, već imamo kompletnu proizvodnju od dizajna do izrade. To znači da u Kini imamo vlastitu tvornicu, dok tek manji dio opreme nabavljamo od ostalih proizvođača. Mnogo polažemo na kvalitetu, a vidimo se kao prvi izbor za mlade koji žele odmah i povoljno opremiti svoj dom svim kućanskim aparatima. Posebno sam zadovoljan kako se Vivax pozicionirao u Srbiji gdje je vrlo snažan i prepoznatljiv brend.

Koliki je tržišni udio grupe M SAN?
IT ima više segmenata pa je teško govoriti o ukupnom tržišnom udjelu, ali statistike IDC-a, primjerice, ukazuju da držimo vrlo visok tržišni udio po segmentima, dominantan u IT distribuciji. Prema našim procjenama, službenih statistika nema, na tržištu klima uređaja držimo udio od 15 posto. Potrošačka elektronika upravo zbog kasnijeg ulaska M SAN-a u taj segment poslovanja ima veći potencijal rasta i tu očekujemo porast prometa naročito nakon dobivanja prava za distribuiranje poznatih brendova Panasonic i LG.

Što će po vama biti glavni generatori rasta u ovoj godini?
U IT-u će to svakako biti prijenosnici. Postali su pristupačni, a pojavili su se još i cjenovno pristupačniji ultra prijenosnici koje guraju mobilni operateri. Riječ je o računalima koje korisnici prepoznaju kao istinski osobna računala.

Koliko su porasle kamate?
S manje od šest posto lani dosegle su sadašnjih 12 posto.

Je li to slučaj samo u Hrvatskoj?
Ne, usporavanje se osjeti u cijeloj regiji, u Srbiji čak više nego u Hrvatskoj. To je zanimljivo jer Srbija ima slabije razvijen financijski sustav i samim tim bi trebala biti stabilnija. Hrvatska srećom ima guvernera Željka Rohatinskog koji možda nije predvidio upravo ovakvu situaciju, ali je povukao neke iznimno mudre poteze. Makedonija i Crna Gora također imaju problema s likvidnošću. Bosna i Hercegovina je u cijeloj priči najzanimljivija jer se usporavanje tamo osjeti najmanje. Istina je da je tržište BiH nerazvijeno, ali je u velikoj mjeri orijentirano na uvoz i donacije te u BiH prave razmjere krize očekujemo sredinom godine.

Koliki rast očekujete ove godine i kako ga planirate postići? Akvizicijama poput Pakoma u Makedoniji?
Stopa rasta će svakako biti smanjena, do 10 posto. Postoje tvrtke koje su slabije pripremljene, lošije organizirane i financijski lošije potkovane pa je ova godina prilika da se konkurenciji oduzme tržišni udio. Akvizicija u Hrvatskoj neće biti, ali ih ne isključujemo u regiji.

Poslovanje uz skupi kapital

Osjeti li M SAN krizu?
Rezultati na kraju prošle godine dokaz su da kriza postoji, a pravi razmjeri krize postali su vidljivi početkom ove godine. U zadnjem kvartalu uvijek se napravi veći promet, što zbog Božića i većih prihoda u prosincu, a što zbog potrošačke klime koja tada raste. No, ipak je bio puno ispod očekivanja. Osim odluke kupaca drugi važan čimbenik je dotok novca u sustav, a on se počeo smanjivati. To je vidljivo po rezultatima iz siječnja.

Koliki je bio pad u siječnju?
U granicama naših očekivanja. Ni drastičan, ali ni zanemariv. Svi koji su radili prognoze za 2009. računali su na određeni pad u prvoj polovici godine. Koliki će taj pad biti vidjet ćemo krajem prvog kvartala, nakon plaćanja obveza. Mnoge su tvrtke zbog nedostatka jeftinog kapitala u problemima. Teško se može dogoditi da tvrtka koja se zaduživala kod više dobavljača nađe novoga s kojim može nastaviti poslovanje.