Financijskim izvedenicama, identificiranim krivcima svjetskog financijskog kolapsa, unatoč svemu i dalje se aktivno trguje i nezaobilazni su izbor ulagača. Prošle je godine na drugoj po veličini svjetskoj burzi derivata Eurexu (dio Deutsche Börse) protrgovano više od tri milijarde takvih ugovora, a neto dobit iznosila je 650 milijuna eura. O derivativima, potrebi njihove regulacije i budućnosti trgovanja razgovarali smo s Michaelom Petersom, članom Uprave Eurexa, u čije je punopravno članstvo prošlog tjedna primljena prva domaća brokerska kuća, Interkapital vrijednosni papiri.

Do prije petnaestak godina derivati su bili gotovo nepoznata pojava, a danas su radi krize gotovo zloglasni. Čime se trguje na Eurexu?
Klijentima nudimo lepezu izvedenih ugovora, od onih na pojedinačne dionice, dioničke indekse, obveznice zemalja eurozone, zatim su tu oni čija su baza kamatne stope, nekretnine, inflacija pa čak i ugljični dioksid. Prije više od godinu dana spojili smo se sa američkom International Securities Exchange pa nudimo i ugovore denominirane u američkom dolaru. Prosječna godišnja stopa rasta Eurexa iznosila je 20 posto.

Eurex ima sustav kliringa. Što to znači?
Osnovni faktor razlike Eurexa i ostalih burzi jest što imamo integrirani sustav kliringa, iznimka je Chicago Mercantile Exchange. Klirinška kuća je kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu pa ako neka kompanija propadne, nema efekta zaraze. Rizik promjene cijene se kontinuirano prati i u slučaju velike volatilnosti vaša se trgovinska pozicija prilagođava.

Znači li to da se ne može ponoviti američki scenarij nekontrolirane zaraze?
Krizu su uzrokovali derivati kojima se nije trgovalo na organiziranom već OTC tržištu. Njihova namira nije išla putem burze već bi se zapisali u knjige kupca i prodavatelja. Takvim je instrumentima izrazito teško odrediti cijenu i rizik te na temelju toga donositi odluke. Svaka strana mora individualno prolaziti kroz ugovor u svojim knjigama i ocjenjivati na što su zapravo pristali. Ako po margin call-ovima pratite pozicije svaki dan i iznos koji morate platiti klirinškoj kući, tada bolje i naprednije upravljate rizikom. Zbog stabilnosti tržišta želimo uspostaviti OTC klirinšku platformu za CDS instrumente (credit default swaps) koja bi tehnički trebala biti spremna do kraja prvog tromjesečja ove godine.

Znači li to da je budućnost derivativa u organiziranom trgovanju?
Vjerujemo da jest, a u tom smjeru ide i Europska komisija. Kad je riječ o novom ustroju tržišta važna je regulacija, transparentnost određivanja cijena i upravljanje rizikom kroz mehanizam kliringa. Manje je važno je li to Eurex ili ne, iako bi naravno htjeli tome pridonijeti jer smo pokazali da i u teškim vremenima možemo tržištu pružiti stabilnost.

Američki investitori neskloni su ideji veće regulacije?
Istina, no sve ovisi o administraciji. U SAD-u su se pojavile inicijative da se za trgovinu CDS-ovima uvede kliring na tamošnjim burzama. Ranije nije bilo interesa za regulaciju hedge fondova, no to se nakon “afere Madoff“ promijenilo. Više regulacije znači više standarde i povjerenja investitora.

U prva dva mjeseca ove godine pad prometa je gotovo 30 posto?
Vrijednosnice s fiksnim prinosom su u padu od 40 do 50 posto. Izvedenice na vlasničke vrijednosnice i indekse bilježe snažne oscilacije cijena i rast prometa koji ne može nadoknaditi pad prometa ugovora s fiksnim prinosom. Budućnost trgovine derivativa čiji je temelj kamatna stopa ovisi o referentnoj stopi ECB-a, dakle riječ je o eksternim faktorima.

Kada bi se, po vašem mišljenju, moglo očekivati poboljšavanje prilika?
To zaista ne mogu reći.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Koliko je kriza promijenila navike ulagača?
Interes je pao za instrumente s fiksnim prihodom i usmjerio se prema derivativima u čijoj su podlozi vlasničke vrijednosnice i indeksi. Značajno je pao interes za bilateralno trgovane derivative, a investitori nas zovu i žele zaštiti takve pozicije putem Eurexa. Interes za dividendni “swap”, instrument kojim se ranije trgovalo na OTC tržištu za koji smo mi ponudili burzovni ekvivalent i lansirali ga u srpnju 2008., nadmašio je sva očekivanja.

Kriza je usporila konsolidaciju među burzama. Može li se taj trend uskoro nastaviti?
Razvoj krize privremeno će zaustaviti konsolidaciju, no ona će se nastaviti. Da biste bili igrač na tržištu, morate biti prisutni na više tržišta, u svim vremenskim zonama i imati kritičnu veličinu. Nama je u SAD-u trebao partner i našli smo ga u ISE-u. No, to ne znači da ćemo slijepo ulijetati u preuzimanja jer imamo odgovornost prema dioničarima. Eurex će se primarno koncentrirati na organski rast gdje ima velikog potencijala.

Ima li vaša matična kompanija Deutsche Börse namjeru preuzimanja europskih burzi? Zagrebačka burza traži kupca?
Ne mogu govoriti o eventualnom interesu pojedine burze pa ni za Zagrebačku. Ključno jest da obje strane imaju interesa surađivati i bi li im povezivanje donijelo dodatnu vrijednost, a suradnja ne mora nužno završiti spajanjem. Primjerice, finska burza koristi našu trgovinsku platformu, ali je samostalna burza sa svojim tržišnim udjelom. Smatramo da prostora za suradnju ima s burzom energetike u Leipzigu (European Energy Exchange) koja ima oko 50 članova, a mi više od 400. Zanimljivi su nam energetski ugovori o dozvoljenim emisijama čiji je razvoj u povojima s ogromnim potencijalom rasta.

Kakvi su planovi Eurexa u budućnosti u smislu novih proizvoda?
Još uvijek nismo prisutni na području sirovina, a taj je segment u prošlosti bilježio snažan rast. Cilj nam je razvoj derivata na zlato na čijem razvoju upravo radimo te izvedenicama na indekse koji prate sirovine.

Koliko burza mora ulagati godišnje da bi bila konkurentna?
Teško je reći jer to ovisi o distribucijskoj mreži, bazi klijenata i postoji li sustav kliringa. Eurex je tijekom volatilne prošle godine imao više od 800 milijuna naloga u danu koji su trebali biti obrađeni odmah da se ne bi stvorilo usko grlo. Prije deset godina dnevni obujam transakcija bio je oko 3 milijuna što pokazuje koliko se sustav morao unaprijediti. Upravo zato jednom godišnje sustav nadograđujemo što nas stoji oko 20 milijuna eura.

Kakvi su financijski pokazatelji Eurexa?
Neto dobit Eurexa prošle je godine iznosila 650 milijuna eura od ukupno 1,03 milijardu eura koliko je ostvarila naša matična kompanija Deutsche Börse.

Na hrvatskom tržištu koje se bori s nelikvidnošću, polemiziralo se o uvođenju derivativa. Što mislite o tome?
U Njemačkoj je pitanje bilo hoće li se uvođenjem derivativa smanjiti likvidnost novčanog tržišta, a ispostavilo se da postoji efekt potpore između novčanog i tržišta derivativa zbog međusobne povezanosti.
Ako ste investitor koji se želi zaštititi od rizika promjene cijene, trebate drugu stranu koja će preuzeti rizik pa pozicije zauzimate na oba tržišta.

Interkapital

Potpisali ste ugovor o pristupanju Interkapitala u punopravno članstvo Eurexa. Što će to donijeti klijentima Interkapitala?
Interkapital postaje trgovinski, ali neklirinški član Eurexa. To znači da može sklapati trgovinu s klirinškim članom i da ima puni pristup trgovanju i namiri. Transakcije se ne tretiraju kao bilateralne transakcije već sve nadgleda i prati sustav upravljanja rizikom. Upravo su bilateralne OTC transakcije doprinijele financijskoj krizi jer kod njih nema transparentnog određivanja cijene i metodologije praćenja rizika koja na dnevnoj bazi (ili čak unutardnevnoj) prati rizik i određuje vašu trgovinsku poziciju. Interkapitalovim klijentima su sve te mogućnosti dostupne u realnom vremenu.