Nakon neuspjelih akvizicija u Rusiji i Turskoj Todorićev Agrokor se ponovno okreće regiji, a ideja povezivanja triju trgovačkih lanaca prihvatljiva je sada i Slovencima, čija se javnost protivi prodaji Mercatora, i Miškovićevoj Delti koju je jako pogodila ekonomska kriza.

Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane i bivši predsjednik Uprave Mercatora nije bez razloga na susretu slovenskih i srpskih gospodarstvenika ponovno lansirao priču o potrebi povezivanja triju regionalnih trgovačkih lanaca – Konzuma, Mercatora i Delte. Tim više što je o tome u pozitivnom kontekstu krajem veljače govorio i Žiga Debeljak, sadašnji predsjednik Uprave Mercatora. Slovenci su očito odlučili pronaći što bezbolniji izlaz za prodaju Mercatora. Naime,u javnosti koja je osjetljiva na prodaju nacionalnog trgovačkog lanca ideja o povezivanju kao modelu kroz koji bi se to provelo, svakako bi bolje prošla nego prisilna rasprodaja. Zbog toga je slovensko izaslanstvo s premijerom Borutom Pahorom, krajem prošlog tjedna prvo otišlo u Srbiju, vjerojatno i k Miroslavu Miškoviću, vlasniku Delte, koji ionako godinama pokušava ući na slovensko tržište i ne krije da je zainteresiran za Mercator. Uostalom, Delta je i dala službenu ponudu za kupnju Mercatora, premda poznavatelji kažu kako je riječ o alibi ponudi koja je Miškoviću, zbog problema u kojima se našao cijeli njegov holding, trenutačno prekrupan zalogaj. No, u pokušaju da se cijeli projekt njegova ulaska u Sloveniju i slovenske (ne)prodaje Mercatora pokuša realizirati u paketu, Mišković bi, zbog dobrih odnosa s Ivicom Todorićem, mogao postati spona s Agrokorom, odnosno Konzumom. U prilog tome ide i informacija kako bi srpski tajkun ovih dana trebao doći u posjet Todoriću u Zagrebu. Nije poznato koje teme bi bile na stolu, ali o Mercatoru će se sigurno razgovarati. No, pitanje je može li Mišković pridobiti Todorića za priču o spajanju na starim osnovama.

Stav je Agrokora da nikakva spajanja s Deltom u ovom trenutku ne dolaze u obzir i to iz više razloga. Jedan od njih je i da je u međuvremenu Agrokor uspio bitno ojačati poziciju svoje maloprodaje u Srbiji što je bio prvi motiv hrvatske strane u razgovorima o vlasničkom povezivanju dvije tvrtke (nakon što je Mercator ispao iz kombinacije). Pozicija u kojoj se danas nalaze tri tvrtke bitno se razlikuje od prijašnje. Mercator se prodaje, Deltu tresu posljedice krize, dok je Agrokor nakon dva neuspjela pokušaja preuzimanja inozemnih trgovačkih lanaca (Migros, Lenta), zasad s tim stao. U Agrokoru ponavljaju da od tog strateškog opredjeljenja nisu odustali, ali je nesporno da kriza utječe na provedbu zacrtanog. Stoga se i apetiti vraćaju u regionalne okvire. Todorića sigurno zanima Mercator, pri čemu poznavatelji i dalje tvrde da mu je ambicija kupnja većinskog paketa. No, kako su u Agrokoru svjesni političkih okolnosti u Sloveniji, a osobito nacionalne (pre)osjetljivosti na prodaju Mercatora, nije isključeno da Todorić s Miškovićem razmotri nove opcije zajedničkog aranžmana, pogotovo ako idu uz blagoslov slovenske strane. To bi se moglo pokazati i najelegantnijim modelom za realizaciju interesa sve tri strane u priči.

Agrokor i burza

Nema zahtjeva
Službenog zahjeva Agrokora za delistiranjem njegovih kompanija s burze nema, potvrđuju to i u Agrokoru i na Burzi. O tome se načelno razmišljalo početkom godine, ali zahtjev nikad nije poslan jer je, između ostalog, Hanfa Burzi zabranila izvrštenja dok se ne donesu nova pravila Burze koja su u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala. Kad se pravila donesu, sve će kompanije čije su dionice na Burzu uvrštene prema starom Zakonu o javnim dioničkim društvima, moći podnijeti zahtjev Burzi za delistiranjem. U ovom trenutku na nova pravila Burze čeka oko 30-tak poduzeća koji se žele izvrstiti iz JDD kotacije čime bi prestale njihove obveze vezane uz zahtjeve Burze prema izdavateljima.

Nakon izvrštenja, dionice ne nestaju
Međutim, njihove dionice time ne nestaju iz burzovne trgovine, nego se samo “sele” na tzv. usporedno tržište koje funkcionira na principu over the counter, a u nas će se zvati multilateralna trgovinska platforma. Drugim riječima, hoće li se njima i trgovati ovisit će o postojanju interesa za kupnju odnosno prodaju.