Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nestat će 2500 jezika i dijalekata

Autor: Vesna Sesvečan
05. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

‘Ja’, ‘mi’, ‘dva’ i ‘tri’ najstarije su riječi engleskoga jezika koje se iz nekog čudnog razloga nisu mijenjale od prapovijesti

Računalna simulacija engleskih znanstvenika analizira promjene u riječima engleskog jezika i uspoređuje ih s riječima drugih jezika iste lingvističke obitelji. Za riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” znanstvenici sa Sveučilišta Reading tvrde da su najstarije riječi engleskoga jezika, stare i na desetke tisuća godina. Znanstvenici kažu da mogu predvidjeti koje riječi će najvjerojatnije nestati iz jezika, a prvi kandidati za nestanak su riječi “stisnuti” i “loš”. “Koristimo se računalnim simulacijama da bismo vidjeli kako se brzo mijenja jezik. U simulacije smo unijeli golem broj riječi, njih obrađuje velika računalna snaga, a kao rezultat dobijemo procjenu kojim tempom će riječi nestajati iz svakodnevnog govora”, objašnjava Mark Pagel, biolog sa Sveučilišta u Readingu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povezane kulture
U indoeuropskim jezicima, koji uključuju većinu jezika koji se govore od Europe do Azijskog potkontinenta, iste su ili vrlo slične skupine fonema koji opisuju određeni koncept. Tako se u svakom jeziku pojavljuju nove riječi koje opisuju taj koncept, ali koriste se drukčijim zvukovima te se tako može pratiti promjena i relativna starost riječi u nekom jeziku. Znanstvenici iz Readinga skupili su dvjesto riječi koje nisu vezane uz određenu kulturu ili tehnologiju te se proučavanjem tih riječi može pratiti razvoj jezika kroz stoljeća neovisno o nekom pojedinom narodu. “Lingvisti su sastavili popis parova riječi iz različitih jezika koji imaju zajedničkog lingvističkog pretka. Matematikom se može opisati odnos između riječi, odnosno računalna simulacija pokazuje nam kako se riječi mijenjaju i pretvaraju jedne u druge”, kaže profesor Pagel. Na sveučilišnom IBM-ovu superračunalu znanstvenici su pokrenuli svoj softver koji je kroz algoritme tražio kada se neka drevna riječ razdvojila u dvije riječi iz dva različita jezika. Softver je radio na način da je povezivao tu drevnu riječ s drugim riječima iste starosti. Drugim riječima, računalna simulacija daje i popis riječi koje se nisu promijenile od doba Henrika IV. Te nepromijenjene riječi sastoje se od vrlo sličnih fonema, pa se njihovo značenje može zaključiti na osnovi izgovora. Profesor iz Readinga napominje da računalna simulacija daje tek vjerojatnost, dakle, ne može se s potpunom sigurnošću reći koju bi riječ iz današnjeg engleskog jezika stari kralj Henrik u stvari razumio. Međutim, ta vjerojatnost je toliko velika da nam pruža mnoge odgovore na uvijek tako zanimljiva lingivstička pitanja. Riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” među najstarijim su riječima engleskoga jezika, a za njima slijede “tko” i “pet”. Riječ “jedan” nešto je mlađa od tih riječi, dok je riječ “četiri” svojevrsna lingvistička zagonetka jer je daleko najmlađa i razlikuje se od ostalih indoeuropskih jezika. S druge strane znanstvenici zaključuju kako će riječi koje se najbrže mijenjaju najbrže i nestati iz svakodnevne upotrebe. Tako se riječ “prljavo” mijenja izuzetno brzo i danas postoji čak 46 različitih načina kojima se u indoeuropskim jezicima može opisat pojam prljavštine. Riječ “prljavo” ujedno je i prvi kandidat za nestanak iz govora.

Računalna simulacija engleskih znanstvenika analizira promjene u riječima engleskog jezika i uspoređuje ih s riječima drugih jezika iste lingvističke obitelji. Za riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” znanstvenici sa Sveučilišta Reading tvrde da su najstarije riječi engleskoga jezika, stare i na desetke tisuća godina. Znanstvenici kažu da mogu predvidjeti koje riječi će najvjerojatnije nestati iz jezika, a prvi kandidati za nestanak su riječi “stisnuti” i “loš”. “Koristimo se računalnim simulacijama da bismo vidjeli kako se brzo mijenja jezik. U simulacije smo unijeli golem broj riječi, njih obrađuje velika računalna snaga, a kao rezultat dobijemo procjenu kojim tempom će riječi nestajati iz svakodnevnog govora”, objašnjava Mark Pagel, biolog sa Sveučilišta u Readingu.

Povezane kulture
U indoeuropskim jezicima, koji uključuju većinu jezika koji se govore od Europe do Azijskog potkontinenta, iste su ili vrlo slične skupine fonema koji opisuju određeni koncept. Tako se u svakom jeziku pojavljuju nove riječi koje opisuju taj koncept, ali koriste se drukčijim zvukovima te se tako može pratiti promjena i relativna starost riječi u nekom jeziku. Znanstvenici iz Readinga skupili su dvjesto riječi koje nisu vezane uz određenu kulturu ili tehnologiju te se proučavanjem tih riječi može pratiti razvoj jezika kroz stoljeća neovisno o nekom pojedinom narodu. “Lingvisti su sastavili popis parova riječi iz različitih jezika koji imaju zajedničkog lingvističkog pretka. Matematikom se može opisati odnos između riječi, odnosno računalna simulacija pokazuje nam kako se riječi mijenjaju i pretvaraju jedne u druge”, kaže profesor Pagel. Na sveučilišnom IBM-ovu superračunalu znanstvenici su pokrenuli svoj softver koji je kroz algoritme tražio kada se neka drevna riječ razdvojila u dvije riječi iz dva različita jezika. Softver je radio na način da je povezivao tu drevnu riječ s drugim riječima iste starosti. Drugim riječima, računalna simulacija daje i popis riječi koje se nisu promijenile od doba Henrika IV. Te nepromijenjene riječi sastoje se od vrlo sličnih fonema, pa se njihovo značenje može zaključiti na osnovi izgovora. Profesor iz Readinga napominje da računalna simulacija daje tek vjerojatnost, dakle, ne može se s potpunom sigurnošću reći koju bi riječ iz današnjeg engleskog jezika stari kralj Henrik u stvari razumio. Međutim, ta vjerojatnost je toliko velika da nam pruža mnoge odgovore na uvijek tako zanimljiva lingivstička pitanja. Riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” među najstarijim su riječima engleskoga jezika, a za njima slijede “tko” i “pet”. Riječ “jedan” nešto je mlađa od tih riječi, dok je riječ “četiri” svojevrsna lingvistička zagonetka jer je daleko najmlađa i razlikuje se od ostalih indoeuropskih jezika. S druge strane znanstvenici zaključuju kako će riječi koje se najbrže mijenjaju najbrže i nestati iz svakodnevne upotrebe. Tako se riječ “prljavo” mijenja izuzetno brzo i danas postoji čak 46 različitih načina kojima se u indoeuropskim jezicima može opisat pojam prljavštine. Riječ “prljavo” ujedno je i prvi kandidat za nestanak iz govora.

Ugrožene jezici
U svijetu se govori 6900 jezika, a njih 2500 je pred nestajanjem, podaci su Unesca. To je zabrinjavajući podatak ako se zna da je 2001. godine procijenjeno da je u opasnosti od nestanka samo 900 jezika. Svijet je izgubio jezin Manx sa Isle of Man, turski Ubykh, a prošle je godine umrla Marie Smith Jones, posljednji pripadnik aljaskanskog naroda Eyak s kojom je nestao i jezik te etničke skupine. Iako lingivisti smatraju da je povećan broj jezika pred nestajanjem rezultat boljih istraživanja, a ne naglog izumiranja malih naroda, ipak priznaju da ima razloga za zabrinutost. U svijetu ima 199 jezika koje govori samo desetak ljudi, uključujući Karaim kojeg poznaje šestero ljudi, te Wichitu, jezik iz američke države Oklahoma kojeg danas zna samo desetero govornika. Četvorici poznavatelja indonezijskog jezika Lengilu vjerojatno je prilično dosadno jer mogu pričati samo međusobno. U malo se malo boljem položaju nalazi 178 drugih jezika koje priča između 10 i 150 osoba. Tijekom posljednje tri generacije nestalo je više od 200 jezika, a na vrhu popisa zemalja s najvećim brojem jezika pred izumiranjem je Indija, tamo je ugroženo 196 jezika, a zatim slijedi SAD sa 192, te Indonezija sa 147 malo poznata jezika. U subsaharskoj Africi govori oko 2000 jezika, a znanstvenici očekuju da barem deset posto njih nestati. Prema UN-u, 538 jezika kritično je ugroženo, 502 vrlo ozbiljno, 632 ugroženo i 607 nesigurno. S druge strane, postoje i jezici koji pokazuju znakove oporavka poput Cornisha, keltskog jezika koji se govori u Cornwallu u južnog Engleskoj, te jezika Sishee u Novoj Kaledoniji. Dijalekti u Velikoj Britaniji odupiru se nestanku zahvaljući popularnosti irske i škotske kulture koja je potaknula zanimanje za učenje dotad vrlo nezanimljivih jezika i dijalekata. Koliko blago jezici i dijalekti predstavljaju za kulturu države pokazuje i činjenica da se u njihovo očuvanje uključuju i vlade. Zamjenik direktora Unesca Francoise Riviere izjavio je da “ponosni ljudi ponosno govore svoji materinji jezik”. U svjetlu toga bilo dobro čuti kako bi Riviere komentirao hrvatsku rečenicu: “Frontman banda dolazi na stage velikog eventa.”

činjenice

1. Računalo analizira“U računala utipkamo datum iz prošlosti ili u budućnosti, a računalo nam tada izlista riječi koje su se promijenile ili će se tek promijeniti. Iz tog popisa možete napraviti pravi mali rječnik koji biste mogli iskoristiti za razgovor s, na primjer, Henrikom IV.”, objašnjava Pagel.

2. Glagoli u opasnosti
Glagoli su riječi koje se vrlo brzo mijenjaju, pa bi engleski lingvisti riječi “gurni”, “okreni” i “ubodi” u bližoj budućnosti mogli susretati samo u starim knjigama.

3. Staro i razumljivo
Neke od riječi stare su 40.000 godina, zvuk tih riječi bio je isti tada kao i danas i bio je prisutan u nizu indoeuropskih jezika. Zapanjujuće je što je zvuk koji označava neki koncept ostao isti kroz tako dugu povijest”, objašnjava profesor Pagel.

Autor: Vesna Sesvečan
05. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close