EN DE

Pola milijarde za HPB iz PBZ-a

Autor: Božica Babić
03. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Croatia osiguranje relativno lako može prebaciti izdašne vlastite depozite iz Privredne banke Zagreb u HPB što bi toj državnoj banci pomoglo u daljnjem širenju

O “braku” između Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB) razgovaralo se intenzivno prije godinu-dvije. Ta je ideja nedavno ponovno aktualizirana. Predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega izjavio je kako “dokapitalizacija banke mora biti provedena do srpnja, jedan od modela je da CO za minimalno 500 milijuna kuna kupi dionice HPB-a”. Obje financijske institucije u državnom su vlasništvu. Tržišno gledano nužni su im radikalni potezi s obzirom na konkurenciju iza koje (u obje branše) redom stoje internacionalno moćne matice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dovoljno gotovine
Croatia osiguranju ne manjka gotovine iako premija na godišnjoj razini raste sporije od prosjeka tržišta. Kroz kalendarsku godinu premija CO poraste za 100-150 milijuna kuna – u 2008. iznosila je 3,24 milijarde kuna, 146 milijuna više nego 2007. godine. Društvu koje ove godine slavi 125. obljetnicu nužno je restrukturiranje kako ga konkurencija ne bi pregazila. Treba mu terenska potpora stabilne bankarske kuće, partnerstvo kakvo prakticiraju, primjerice, Allianz i Zagrebačka banka, Generali i PBZ ili RBA i Uniqa. HPB se unatrag dvije-tri godine ubrzano razvijao, formirao je mrežu s više od 30 poslovnica u kojima je 600 zaposlenika. No taj je ubrzani rast otvorio problem, banka se suočila s nedovoljnim omjerom kapitala i novčanih plasmana što je počelo ostavljati traga na poslovanje. Situacija je privremeno riješena financijskom injekcijom Hrvatske pošte kad je u HPB ubrizgano 110 milijuna kuna. No CO svoje depozite, navodno čak 80 posto njih, uglavnom drži u PBZ-u. Ostatak se nalazi u nekoliko regionalnih banaka. Prema podacima za 2007., kroz depozite do jedne i iznad jedne godine CO je u bankama držao 1,02 milijarde kuna. U kratkoročnim zajmovima do godinu dana imao je 188 milijuna kuna, iznad godinu još 158, dok je gotovina iznosila 100-150 milijuna. Prema tim podacima CO bez naprezanja može dati financijski vjetar u jedra HPB-a. Hoće li se to dogoditi, nitko od mjerodavnih nije pripravan potvrditi. Povlačenje 500 milijuna kuna iz PBZ-a za tu banku neće biti bezbolno, no CO već ima iskustvo te naravi. Prije koju godinu, podsjeća izvor Poslovnog dnevnika upućen u problematiku, provedena je takva transakcija, novac je putovao iz Zabe u PBZ.

O “braku” između Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB) razgovaralo se intenzivno prije godinu-dvije. Ta je ideja nedavno ponovno aktualizirana. Predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega izjavio je kako “dokapitalizacija banke mora biti provedena do srpnja, jedan od modela je da CO za minimalno 500 milijuna kuna kupi dionice HPB-a”. Obje financijske institucije u državnom su vlasništvu. Tržišno gledano nužni su im radikalni potezi s obzirom na konkurenciju iza koje (u obje branše) redom stoje internacionalno moćne matice.

Dovoljno gotovine
Croatia osiguranju ne manjka gotovine iako premija na godišnjoj razini raste sporije od prosjeka tržišta. Kroz kalendarsku godinu premija CO poraste za 100-150 milijuna kuna – u 2008. iznosila je 3,24 milijarde kuna, 146 milijuna više nego 2007. godine. Društvu koje ove godine slavi 125. obljetnicu nužno je restrukturiranje kako ga konkurencija ne bi pregazila. Treba mu terenska potpora stabilne bankarske kuće, partnerstvo kakvo prakticiraju, primjerice, Allianz i Zagrebačka banka, Generali i PBZ ili RBA i Uniqa. HPB se unatrag dvije-tri godine ubrzano razvijao, formirao je mrežu s više od 30 poslovnica u kojima je 600 zaposlenika. No taj je ubrzani rast otvorio problem, banka se suočila s nedovoljnim omjerom kapitala i novčanih plasmana što je počelo ostavljati traga na poslovanje. Situacija je privremeno riješena financijskom injekcijom Hrvatske pošte kad je u HPB ubrizgano 110 milijuna kuna. No CO svoje depozite, navodno čak 80 posto njih, uglavnom drži u PBZ-u. Ostatak se nalazi u nekoliko regionalnih banaka. Prema podacima za 2007., kroz depozite do jedne i iznad jedne godine CO je u bankama držao 1,02 milijarde kuna. U kratkoročnim zajmovima do godinu dana imao je 188 milijuna kuna, iznad godinu još 158, dok je gotovina iznosila 100-150 milijuna. Prema tim podacima CO bez naprezanja može dati financijski vjetar u jedra HPB-a. Hoće li se to dogoditi, nitko od mjerodavnih nije pripravan potvrditi. Povlačenje 500 milijuna kuna iz PBZ-a za tu banku neće biti bezbolno, no CO već ima iskustvo te naravi. Prije koju godinu, podsjeća izvor Poslovnog dnevnika upućen u problematiku, provedena je takva transakcija, novac je putovao iz Zabe u PBZ.

Sanaderova odluka
Dodatni impuls preseljenju depozita CO iz PBZ-a u HPB moglo bi biti i evidentno nezadovoljstvo premijera Sanadera bankarskim sektorom. Premijer je nedavno, ne razmislivši koliko ugrožava tržišnu poziciju CO u segmentu osiguranja od autoodgovornosti kroz ishitren zakon samo za 2009., iz CO prebacio 90 milijuna kuna da popravi “krvnu” sliku zdravstva. Čak je Upravi CO izdao nalog da ne poskupljuje AO policu iako bi društvo moglo posrnuti u gubitak. Tom je odlukom srušena i očekivana liberalizacija cjenika na AO tržištu, što je dodatan povod za procjenu da bi Sanader uskoro mogao kumovati “braku” CO i HPB.

izdvojeno

Veliki planovi
Croatia je s PBZ-om imala velike planove, no realizirano ih je malo. U CO su nezadovoljni neispunjavanjem ugovora, posebno što se tiče prodaje životnih osiguranja. Za razliku od velike logistike koju PBZ daje Generali osiguranju, za CO se u prosjeku, navodno, prodaju tek dvije police u šest mjeseci.

Autor: Božica Babić
03. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Drzavno osiguravajuce drustvo CO drzi novac u privatnoj talijanskoj banci. OK. Zasto?
HPB je bezvezna banka s jos bezveznijom upravom. Aktiva banke je narasla s novom upravom no natproporcionalno su narasla losa potrazivanja. Ili drugim rijecima u HPB su se slili losi klijenti koje drugi nisu htjeli ili su odbacili (npr. H1 telekom od Splitske Banke presao u HPB). CO + HPB – to je politicka odluka tj poslovna odluka vlasnika – Vlade RH. Zasto bi dva spojena loosera (CO i HPB to jesu) cinili jednog winnera?

Moglo bi vas Zanimati