Svijetom se širi strah od dugotrajne i duboke recesije. Kako bi spriječile najgore, države pumpaju novac u financijski krvotok i konjunkturnim paketima pomažu privredi, i pri tome se zadužuju. Prijeti li im bankrot?

Unatoč milijardama eura vrijednim paketima konjunkturne pomoći za sada još nema naznaka da je neka nacionalna ekonomija reagirala na te poticaje. I to unatoč tome što je državama svaki takav paket izrazio skup. Vlade ne samo da žele potaknuti potrošnju nego ubrizgavanjem svježega kapitala pod svaku cijenu žele spriječiti kolaps financijskog sustava. Posljedica takve politike je porast državnog duga. Kako porast duga utječe na gospodarski život jedne zemlje? Poduzeća profitiraju od državnih paketa pomoći, no strahuje se od rupa u državnoj blagajni. Vlada neke zemlje emitira, primjerice, državne obveznice i s novcem koji zaradi od njihove prodaje financira konjunkturne programe. A obveznice su skupe: država redovito plaća kamate na njih, a jednoga dana ih mora i otkupiti… što ako u toj situaciji nema dovoljno novca? Poduzeća se boje da bi vlasti u toj situacije mogle razmisliti i o povećanju poreznih stopa, a taj korak mogao bi se negativno odraziti i na potrošače. U kriznim vremenima nema puno novca za potrošnju. Drugi je problem da egzistencija poduzeća u kriznoj situaciji ovisi ne samo o poslovnom modelu nego i o likvidnosti. Novac je u kriznom vremenu uglavnom vrlo skupa roba, a što se može dogoditi ako kredita nema, može se vidjeti ovih dana. Posve zdrave tvrtke na rubu su propasti jer nemaju “tekućih sredstava” za financiranje proizvodnje, distribucije ili plaća radnika. Drugo važno pitanje je tko će i kada podmiriti dugove koje države nagomilaju u krizi? Svi aktualni programi državne pomoći gospodarstvu funkcioniraju zapravo kao velika oklada – oklada koja će funkcionirati samo ako uskoro dođe do gospodarskog rasta. Tada će porasti državni prihodi (od poreza) i država može početi vraćati dug. Joachim Scheide, njemački ekonomski analitičar, smatra da nije dovoljno samo sjediti skrštenih ruku i čekati na bolje dane: “Ne možemo se samo nadati da će kriza proći! Mi uočavamo velike strukturne deficite u njemačkoj ekonomiji i već je sada jasno da te deficite ne može otkloniti ni najbolji državni program pomoći.” Za države je uvijek privlačna pomisao “pumpanja” sve više i više novca na tržište kako bi se održala potražnja i potrošnja građana. No ako središnje banke samo tiskaju nove novčanice i tako povećaju količinu novca u optjecaju, postoji opasnost da vrlo brzo porasti i cijene (inflacija!). Ako paketi državne pomoći ne ostvari rezultat, a gospodarstvo uskoro ne pokaže znake oporavka, onda će porasti i brige o načinu na koji će države vratiti svoje dugove.
(Deutsche Welle)