Dok se u bankarskim redovima očekivalo da bi HNB na ovotjednoj repo aukciji mogao na manjak kunske likvidnosti u sustavu i na rekordne kamate na novčanom tržištu odgovoriti ubrizgavanjem dodatne količine kuna, i ove je srijede repo aukcija rezultirala dodatnim povlačenjem domaće valute.

Banke su svojim ponudama iskazale popriličnu glad za kunama tražeći ukupno 8,1 milijardu kuna tjedne pozajmice uz zalog trezorskih zapisa, no HNB je uz već ustaljenu repo stopu od 6 posto prihvatio upola manji iznos. Kako su mu po prethodnoj aukciji morale vratiti 4,25 milijardi kuna, to znači da se iz sustava povlači oko 190 milijuna kuna. To samo povećava napetost na novčanom tržištu i dodatno pritišće cijene kratkoročnih pozajmica kuna. Ipak, u odnosu na već dan prije dosegnutih 30 posto međubankovna referentna kamatna stopa Zibor nije se znatnije pomaknula. Za prekonoćne plasmane Zibor je dosegnuo 30,3 posto, za tjedne 29,4 posto. Da su očekivanja išla u smjeru ubrizgavanja kuna sugerira i činjenica da je dan prije smanjen iznos korištenja lombardnih kredita središnje banke, i to sa 2,7 na 2 milijarde kuna. Osim što su lombardni krediti skuplji nego repo aukcije kao sekundarni izvor likvidnosti, za njih treba HNB-u založiti dvostruko veći iznos trezorskih zapisa. Tom računicom vođene banke su izlazeći iz ‘lombarda’ dodatno produbile manjak na računima za namiru (u utorak je dnevni manjak bio oko 670 milijuna kuna) čime je kumulativni manjak kuna u sustavu koji valja pokriti do iduće srede dosegnuo oko dvije milijarde kuna. Među bankarima se posljednji potezi HNB-a tumače kao poruka da do kuna dođu prodajom deviza, u prvom redu s obzirom na to da im je prošli tjedan smanjenjem minimalne devizne pokrivenosti za slobodnije raspolaganje prepušteno više od 1,2 milijarde eura i što im je usto povećana dozvoljena devizna izloženost sa 20 na 30 posto. No, iako je potražnja klijenata banaka za devizama i dalje relativno snažna, dio deviznih analitičara smatra kako bi prodaje deviza klijentima samo rezultiralo ‘pretakanjem’ kuna unutar bankovnog sustava te kako bi se to moglo pokazati nedostatnim. Zato sve više njih drži da ne bi trebalo iznenaditi i da neke od značajnijih banaka središnjoj banci signaliziraju da bi nakon nekoliko deviznih intervencija na kojima je HNB njima prodavao eure ponovno bile u obrnutoj ulozi. A HNB bi time vratio dio potrošenih deviznih rezervi.

izdvojeno

Blago spuštanje tečaja
Uoči repo aukcije Hrvatske narodne banke tečaj eura u odnosu na kunu se kretao oko razina 7,45-7,46, a nakon što se pokazalo da ni ovaj tjedan nema injekcije kuna kotacije su se spustile na oko 7,42, odnosno na raspon od 7,40 do 7,44 kune za euro.