Hrvatska vlada ovog tjedna konačno će predstaviti mjere za ublažavanje krize temeljene na prijedlogu Ekonomskog instituta, ali one još uvijek neće sadržavati prijedlog rebalansa proračuna kao ključnu mjeru očuvanja stabilnosti sustava. Vlada od tog poteza ne bježi, ali je pitanje hoće li on biti u četvrtom ili petom mjesecu kazao je i u ponedjeljak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća ministar financija Ivan Šuker. No, u smanjivanje rashoda, koji nužno podrazumijevaju i smanjivanje određenih prava poput rasta plaća, po svemu sudeći ne želi ići sama. Zato će još jednom pokušati pridobiti sindikate na zamrzavanje plaća, što joj nije uspjelo prilikom donošenja proračuna.

“Oko rebalansa postoji ključno pitanje: hoćemo li rezati rashodovnu stranu što uključuje određena prava poticaje i subvencije. Ako oko toga ne nađemo suglasje socijalnih partnera onda se otvara pitanje povećanja deficita što otvara i potrebu za povećanim financiranjem, a time i pitanje kreditnog rejtinga države”, kazao je Šuker i time praktički stavio na stol svoju ponudu za pregovore o smanjenju potrošnje. Bez postizanja dogovora, što bi u uvjetima pada prihoda značilo povećanje deficita poslali bi, dodatno je obrazložio Šuker, lošu poruku međunarodnim tržištima, što bi značilo nepovoljnije uvjete zaduživanja kako za državu tako i za gospodarstvo kojemu je potreban novac. “Pitanje je koliko bi država u pregovorima s bankama mogla održavati i postojeće kamate za građanstvo i to su realne opasnosti o kojima do sada nismo govorili”, zapitao je Šuker. Za razliku od kraja prošle godine kada se pokušao dogovoriti nulti deficit, Vlada, čini se, kuca na otvorenija vrata. Sindikalni predstavnici ne brane više toliko borbeno stečena prava, pa je Vilim Ribić, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata nakon sjednice GSV-a priznao da postoje opravdani ekonomski razlozi za zamrzavanje plaća te da je takva intervencija u plaće državnih službenika i javnih službi moguća ako se dogovori na razini cijele zemlje. To uz plaće svih službi koje se financiraju iz proračuna znači i potrebu zamrzavanja plaća u javnim poduzećima, lokalnoj upravi i privatnom sektoru uz uvjet da im se to nadoknadi po izlasku iz krize, kazao je Ribić, ali je naglasio da to ne mora nužno biti i mišljenje ostalih 16 sindikata.

“Moj je stav da je kriza ozbiljna i da ju treba respektirati”, kazao je Ribić. Dodaje da bi na odluku ipak trebalo pričekati koji tjedan i vidjeti je li stanje u privatnom sektoru doista onakvo kako ga prikazuju poslodavci. Ribić naime, dvoji u istinitost tvrdnji o gubitku po 150 radnih mjesta dnevno kao, što to ističu poslodavci te tvrdi da se to ne podudara sa službenim podacima. U siječnju je tvrdi Ribić, zabilježen pad zaposlenosti od 5,8 posto, što je po njegovom mišljenju uobičajeno kretanje za taj mjesec. Prije eventualnog dogovora o zamrzavanju plaća u javnom sektoru, Šuker je obećao mjere koje bi trebale “ubrizgati likvidnost u sustav”. Prvi korak bit će sastanak sa direktorima javnih poduzeća na kojem će se utvrditi kolike su potrebe poduzeća u državnom vlasništvu za financiranjem do kraja godine kako bi se rokovi plaćanja sveli na 60 dana, kao i koliko im je novca potrebno. Uz rješavanje međusobnih obveza poduzeća i redovna plaćanja državnog proračuna stupanj likvidnosti bit će viši, kazao je Šuker. Prije nego li Vlada u četvrtak izađe s prijedlogom mjera još jednom će ih u srijedu raspraviti Ekonomsko vijeće. “Tada je i Pepelnica, možda će se netko posuti i pepelom”, komentirao je Ivica Mudrinić, predsjednik GSV-a.

Zahtjev

Porez na mobitele
Kao i na višesatnom sastanku, tako je i tijekom izjava za novinare iskrilo između sindikalista Ribića i poslodavca Mudrinića. Ribić je, predložio da se razmisli i o povećanju proračunskih prihoda uvođenjem trošarina na mobilnu telefoniju čime bi se oporezovali ekstraprofiti u toj djelatnosti. Mudrinić je zahtjev ocjenio nebuloznim jer će, smatra negativno utjecati na građane, pa i 300 tisuća malih dioničara među njima.