Predsjednik srbijanske vlade Mirko Cvetković najavio je da bi već u travnju Srbija od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogla zatražiti četiri puta veći iznos od onog koji je dogovoren u prvotnom aranžmanu (520 milijuna dolara).

Time su potvrđena nagađanja da ekonomska kretanja u Srbiji iskaču iz predviđenih okvira i da su vladine prethodne procjene bile preoptimistične. Kako je premijer rekao, dodatni novac iskoristit će se za jačanje deviznih rezervi, a od Europske unije (EU) zatražit će se još 400 milijuna eura. Priznanje da je nužan popravak dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom stiglo je dva dana nakon što je srpsko ministarstvo financija objavilo mjesečno izvješće o prihodima i rashodima državnog proračuna u siječnju 2009. godine. To je izvješće bilo osobito zanimljivo zbog toga što je u njemu navedeno da je napravljen pet puta manji deficit od predviđenog. Ostvaren je minus od 833 milijuna dinara, dok je planirani godišnji deficit (49,9 milijardi) ostavljao slobodan prostor za mjesečni manjak 4,15 milijardi dinara. Međutim, niži deficit nije bio posljedica rasta državnih prihoda, nego obilnijeg smanjenja državnih izdataka. Prihodi državnog proračuna ostvareni su sa 77,4 posto, dok je realizirano tek 73,6 posto državnih rashoda. Taj nerazmjer objašnjava neočekivano dobre brojke državnog proračuna u prvom mjesecu 2009. godine. Ono što je srbijansku vladu zabrinulo, a što je očigledno uzrokovalo najavu proširenja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, svakako je činjenica da je na prihodovnoj strani proračuna došlo do velikih problema. Porez na dohodak realiziran je sa 76,6 posto, a porez na dobit sa 55,4 postotaka u odnosu na planirane veličine. Nešto bolja situacija je bila s naplatom poreza na dodanu vrijednost (88,6 posto), ali je kod naplate trošarina realizirano 75,6 posto planiranog iznosa, a kod carina tek 69,6 posto. U srbijanskoj vladi kažu da su problemi uočeni još u posljednjem tromjesečju 2008. godine, ali da je do naglog pogoršanja došlo tijekom siječnja i veljače. Zbog toga ministar ekonomije i regionalnog razvitka Mlađan Dinkić procjenjuje da održavanje deficita proračuna na razini od 1,5 posto BDP-a nije realno. On smatra da se državne financije moraju prilagoditi situaciji i da se mora računati s deficitom od 2,5 do 3 posto bruto domaćeg proizvoda. Prema njegovim riječima, Srbiji od Međunarodnog monetarnog fonda nije potreban novac, nego dobra preporuka za financijska tržišta. Deficit srpskog državnog proračuna tako bi se financirao zaduživanjem u inozemstvu i emitiranjem državnih obveznica na tržište vrijednosnih papira.