Prošli je tjedan završio prvi obrazovni program Hanfe za stjecanje brokerske licencije u trajanju od 60 sati nakon stupanja na snagu novog Zakona o tržištu kapitala. U program je bilo uključeno 99 budućih brokera i investicijskih savjetnika koji će se, ako uspješno polože ispit, pridružiti broju od 229 registriranih brokera i 113 investicijskih savjetnika. Nakon završetka obrazovnog programa u čijem je sastavu šest kolegija i čije pohađanje nije uvjet za izlazak na brokerski ispit, Hanfa će najkasnije za dva mjeseca organizirati ispit. Ispitu može pristupiti svaka osoba koja ima najmanje prvostupničku diplomu sveučilišnog ili stručnog studija, valjani dokaz o državljanstvu i potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika što vrijedi samo za strane državljane. Za pohađanje obrazovnog programa za brokere kandidati će Hanfi uplatiti naknadu od 4000 kuna te još 2500 kuna za izlazak na ispit. Ako ne polože ispit iz svih šest kolegija na prvom roku, kandidati mogu okušati sreću i na drugom roku, ali će to platiti dodatnih 1000 kuna. Međutim, novi Hanfin Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za dobivanje dozvole, donesen početkom godine, donio je nekoliko novosti u procesu stjecanja brokerske dozvole. Najvažnije novosti novoga pravilnika za Poslovni je dnevnik pojasnila Dolores Pušar, predavačica na kolegiju Tržište novca i kapitala na RRIF Visokoj školi za financijski menadžment.

Startna pozicija
“Smatram da su najznačajnije novine, koje idu u smjeru povećanja zahtjeva prema kandidatima za stjecanje brokerske licencije, sveobuhvatniji i širi program predviđen za polaganje ispita te postroženi kriteriji ocjenjivanja uspješnosti. Naime, za razliku od ‘starog’ pravilnika koji je definirao desetak područja koja su obuhvaćena ispitom, novim pravilnikom se područja sintetiziraju u šest cjelovitih kolegija. Izmijenjeni su i kriteriji ocjenjivanja uspješnosti, pa novi pravilnik definira uspješnost polaganja ostvarenjem najmanje 60 posto bodova iz svakog ispitnog kolegija za razliku od prethodnih minimalnih 60 posto bodova u odnosu na ukupan broj bodova”, tvrdi Pušar. Iako kandidati za brokersku licenciju mogu završiti bilo koji fakultet, Pušar u tome ne vidi prevelik problem. “Mišljenja sam da osoba koja je završila sveučilišni ili stručni studij ekonomskog, a naročito financijskog usmjerenja, ima bolju startnu poziciju u svladavanju predviđenog programa. Međutim, želim naglasiti i da osoba sa završenim drugim studijem svladavanjem programa može biti izvrsna u obavljanju brokerskih poslova. Na kraju sve uvijek ostaje na samoj osobi jer obrazovanje jest preduvjet, ali ne i jamstvo uspješnosti”. Ipak, brokerski je posao za sada ipak “rezerviran” za diplomante s ekonomskom pozadinom, pokazuju podaci iz tri nasumično izabrane brokerske kuće. U Zabinu “brokeraju” zaposleno je deset osoba, od čega su četiri pripravnici bez licencije. Njih devet ima diplomu ekonomskih fakulteta, a našlo se mjesta i za jednog politologa.

U Rba radi četiri ekonomista, od čega je jedan prvostupnik, a u Erste vrijednosnim papirima devet zaposlenika ima ekonomsko obrazovanje, dok je jedan diplomirao prirodne znanosti. Kako vlada kriza na tržištu kapitala, Pušar ne smatra da će ta činjenica uzrokovati preveliko smanjenje interesa za brokersko zanimanje. “Kod svih “novih” zanimanja, što brokerski posao u Hrvatskoj još jest, na početku postoji golem interes koji tijekom vremena lagano opada, a zatim dolazi situacija u kojoj je interes adekvatan benefitima koje određeni posao pruža. Samo je po sebi razumljivo da u razdoblju opadanja tržišnih aktivnosti i pada tržišta kapitala, kada na površinu izbija “manje ugodna” strana posla, interes slabi. No možda su izazovi brokerskog posla upravo danas najveći, a pojedinoj, hrabroj kategoriji mladih ljudi to može biti golem poticaj”, kazala je Pušar. Kako novi Zakon o tržištu kapitala ugrađivanjem europske MiFID direktive predviđa, uz burzu kao uređeno tržište, nove dvije odrednice tržišta, budući, ali i sadašnji brokeri morat će mnogo ulagati u dodatno obrazovanje kako bi stekli nova, multidiscplinarna znanja.

Velik izazov
Dodatno obrazovanje je i sada vrlo važan dio ovog zanimanja, tvrdi Petar Kutleša, Zabin broker. “Nakon diplomiranja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 2005. brojna dodatna obrazovanja stekao sam na seminarima poput Equity Analysis and Investment Strategy te Fixed Income – Trading, Investing and Hedging u Pragu”, kaže Kutleša. Isti seminar Equity Analsys na Češkoj financijskoj akademiji pohađao je i Bojan Vuković iz RBA koji ima i licenciju za investicijskog savjetnika, a Damir Eror iz brokerske kuće Erste banke uz licenciju za investicijskog savjetnika pohađao je i specijalistički seminar za derivativne instrumente. Dolores Pušar smatra da je motiv za bavljenje brokerskim poslom “u pravilu jasan – atraktivan i dobro plaćen posao. Dovoljno atraktivan da čovjeku može biti profesionalni izazov i dovoljno plaćen da od njega može kvalitetno živjeti”.

Naglasci

Poticajno okruženje
Na pitanje što je motiviralo ove brokere za bavljenje tom vrstom posla, spremno odgovaraju – rad u dinamičnom i poticajnom okruženju. Bojan Vuković naglašava kako je “oduvijek želio dinamičan posao koji će mi omogućiti stjecanje širokog spektra znanja”. Petra Kutlešu oduvijek je fascinirala “dinamičnost i međuovisnost financijskih tržišta i njihovih instrumenata. Brzi razvoj domaćeg tržišta kapitala posljednjih godina na neki mi je način omogućio da se odmah nakon završetka studija zaposlim u bankarskom sektoru”.