Za kapitalna ulaganja hrvatski su farmeri u 2008. od države dobili više od 181 mil. nepovratnih kuna. Za istu namjenu u razdoblju 2006. do 2008. iz EU fonda SAPARD od ponuđenih 243 mil. iskorišteno je tek 111 mil. Ovih dana očekuje se i četvrti SAPARD natječaj, no nije izgledno da će biti povučen ostatak od 132 mil. darovanih kuna.

Upitan IPARD
SAPARD je predviđao u godinu dana investirati 33 mil. eura, nepotrošeno je 54 posto. IPARD uskoro otvara mogućnost da se do 2011. investira 179 mil. eura. Hrvatska u četiri godine nije bila u stanju potrošiti 33 mil. eura iz SAPARD-a, koliko je vjerojatno da će 179 mil. eura iz IPARD-a? Kristijan Mavrek, direktor razvojne agencije Čakovca (ČaKre), misli da ima mjesta optimizmu ako se otklone nelogičnosti. Od 36 odobrenih projekata iz SAPARD-a osam je vezano za Međimurje, što je rekord među županijama i argument da Mavrek pozna problematiku. Ulaskom u EU gasi se model kapitalnih ulaganja, raspodjela potpora provodi se po kriterijima Unije pa ih treba ugraditi u praksu Hrvatske. Iako hrvatska poljoprivreda traži golema ulaganja Mavrek je sklon opciji da se taj “recept” što prije iskuša. SAPARD je na odlasku pa predlaže: “Tek nakon što se potroši godišnja kvota iz IPARD-a, neka se kapitalna ulaganja financiraju iz državnog proračuna.”

Strogi kriteriji
Zašto, ističe, prvo ne uzeti novce darovane iz EU? No dok su kriteriji za kapitalna ulaganja labavi prema uvjetima EU, model neće zaživjeti. Iz EU može se dobiti do 2,5 mil. kuna, a država daje do 3,5 milijuna. Problem je i što su hrvatski pregovarači nastupili jako oprezno pa su uvjeti za korištenje fondova stroži od onih za neke nove članice EU. “Strah da ne izgubimo akreditaciju, da nam raspodjelu ne provodi Slovenija ili Češka, bio je presudan za strogoću”, kaže Mavrek. Iz natječaja nije trebalo izbaciti velike poduzetnike, kroz SAPARD su potporu mogli dobiti jednom, IPARD tri puta, ostalo bi za male i srednje tvrtke. Trebalo je dopustiti nadmetanje i tvrtkama s izvoznim EU brojem, ne ograničavati javljanje Podravci i ostalima gdje država ima kontrolni paket dionica, kaže. Nada se da će kriteriji olabaviti.

Osnivanje agencije

Politička neovisnost
“Tvrtke koje su dobile ili misle tražiti sredstva iz EU moraju uključiti i kooperante. Potpora je važna i obiteljskim gospodarstvima. Znaju proizvoditi, nedostaje im umijeća i hrabrosti za natječaje. Izrađuje se zakon o regionalnom razvoju u koji treba ugraditi obvezu da lokalna zajednica osnuje agenciju za sredstava iz EU. U pravilu na vlasti su različite političke opcije koje agenciju danas stavljaju u službu stranačkih interesa, zakon agencijama mora jamčiti
neovisnost od političkih garnitura”, ističe Mavrek.