Na “Risk Management Forumu” koji će se održati u Zagrebu 19. veljače u suorganizaciji Poslovnog dnevnika među glavnim govornicima bit će Ivan Šverko. Menadžer Hypo Alpe-Adria banke za upravljanje rizicima i profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ističe kako će kriza potaknuti hrvatska poduzeća da se konačno počnu ozbiljno baviti upravljanjem rizikom te ukazuje na promjene bankovne regulative.

Što je za Vas uspješan ‘risk’-menadžment?
Uspješan “risk”-menadžment u osnovi omogućava odlučivanje u situacijama neizvjesnosti te se temelji na četiri koraka ukupnog procesa upravljanja rizicima: identifikaciji, mjerenju, upravljanju i kontroli rizika. Dakle, prvo pitanje u tom procesu koje se postavlja je koje su rizične izloženosti kojima je privredni subjekt izložen? Nakon što se definira gdje postoji rizik, kreće se u mjerenje izloženosti, nakon čega se upravlja rizikom, odnosno donose se odluke u što investirati i koje rizične izloženosti je subjekt spreman preuzeti. Konačno, cijeli proces treba kontrolirati. Te procese treba provesti u sveukupnom poslovanju rečenog gospodarskog subjekta.

Postoje li razlike u pravilima ponašanja u kriznim situacijama u realnom i financijskom sektoru?
U osnovi nema razlike jer navedeni koncept vrijedi i u fondovima, bankama, poduzećima realnog sektora itd. Tako su, primjerice, hrvatska poduzeća izložena valutnom riziku i riziku promjena kamatnih stopa, kao i financijske institucije. Osnovna je razlika u regulativi upravljanja rizicima. Naime, banke su obično pod većom regulativom u odnosu na poduzeća realnog sektora jer problemi u bankama imaju velik utjecaj na financijski sektor, a onda i na realnu ekonomiju.

Možete li u tom kontekstu komentirati stupanj regulative investicijskih banaka u svijetu?
Potrebno je razlikovati investicijske od komercijalnih banaka. Istina je da je regulativa u komercijalnim bankama bila znatno stroža nego u investicijskim bankama. U Europi su obje vrste banaka obično spojene u univerzalnu banku, a tako funkcioniraju i u Hrvatskoj. Priča da regulativa nije bila dobra možda ima smisla za investicijske banke, a naročito one koje posluju u SAD-u. Sve komercijalne banke imaju strogo propisanu adekvatnost kapitala, dok se u investicijskim bankama takvi procesi uvode tek u posljednje vrijeme. Kako banke stalno uvode nove proizvode, regulativa se pooštrava iz godine u godinu.

Znači, očekujete strožu regulativu i za komercijalne banke?
I za komercijalne i za investicijske. Apsolutno sve banke mogu očekivati strožu regulativu. Zapravo prije dvadesetak godina velik dio regulative nije uopće postojao, tek je osamdesetih donesen standard poznatiji pod imenom Basel I, koji su banke na jednostavan način zaobilazile, dok su devedesetih godina došli amandmani na Basel I, čime je situacija postala teža za banke. Početkom 2000. godine uveden je takozvani Basel II koji je puno širi i kompliciraniji standard, čime je regulativa znatno povećana. Danas se pak naveliko govori o promjenama Basela II. Te promjene u regulativi banaka uslijedile bi i bez financijske krize, no one se zbog nje mogu očekivati puno brže.

Predstavlja li to prijetnju profitabilnosti banaka?
Regulativa je regulativa. U interesu banaka je interno praćenje rizika te kompleksnosti proizvoda te na taj način efikasnije praćenje povećanih regulatornih mjera. Uostalom, banku treba gledati kao živi organizam, kao i cijelu nacionalnu ekonomiju. Banke se čitavo vrijeme prilagođavaju toj regulativi. Bilo bi najbolje da regulativa uvijek bude ista, a da se proizvodi razvijaju, no to je nerealno očekivati. Riječ je o normalnom procesu na koji su bankari naučeni. Stoga tu ne vidim prijetnju. Naprotiv, mislim da je to dobro za financijski sustav. On konstantno izbacuje nove proizvode koje je potrebno regulirati.

Kako ocjenjujete ‘risk’-menadžment banaka na hrvatskom tržištu? Koliko su banke sada izložene?
Upravljanje rizicima u hrvatskim bankama treba staviti u vremenski okvir. Naime, današnji “risk”-menadžment banaka neusporediv je s onim od prije desetak godina. Međutim, ako ga usporedimo s onim na zapadnim tržištima, možemo reći da još ima jako puno prostora za napredak. Ako postoji posao budućnosti u bankama, onda je to zasigurno “risk”-menadžment. Što se tiče izloženosti banaka na hrvatskom tržištu, ona je znatno manja ako je usporedimo s komercijalnim bankama na razvijenim tržištima koje su se bavile financijskim derivativima, strukturiranim vrijednosnicama i sl. Ta razlika proizlazi iz nerazvijenosti našeg financijskog tržišta, što se u ovoj situaciji pokazalo dobrim.

Koje je poteze Hypo banka poduzela zbog krize?
Ponašamo se kao i većina banaka na tržištu. Konzervativniji smo nego što smo bili u fazi izrazite ekspanzije gospodarstva. Postrožili smo uvjete kreditiranja, tražimo više kolaterala, brinemo se o likvidnosti, usmjereni smo na investicije, pri čemu je vjerojatnost naplate puno veća, a također razrađujemo stres-scenarije te razmatramo mogućnosti što učiniti ako dođe do krizne situacije. I konačno, moram naglasiti da se puno veća pozornost posvećuje “risk”-menadžmentu.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

životopis

Profesor i menadžer
Ivan Šverko je u Hypo banku došao s mjesta savjetnika Uprave Volksbank d.d za upravljanje aktivom i pasivom. Karijeru je započeo 1997. godine u Riječkoj banci te je nastavio u Erste & Steiermärkische banci. Od 2005. godine redovno predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa na kolegiju ‘’Novac i bankarstvo’’ te povremeno na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.Šverko je diplomirao 1997. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Godine 2000. magistrirao je poslovno upravljanje (MBA) na Sveučilištu Kentucky u Lexingtonu, nakon čega je 2006. doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Autor je niza znanstvenih radova.