Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Američko tržište rada vodi tešku bitku s nezaposlenošću

Autor: Ivan Delaš
17. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Američko gospodarstvo doživjelo je najteži udarac u siječnju kada je ‘izgubljeno’ dodatnih 600.000 radnika.

Najnoviji podaci iz Odjela za statističko praćenje pokazatelja na tržištu rada koliko god nisu iznenađujući toliko su sve više i više zabrinjavajući.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Unatoč velikoj svoti od stotina milijardi dolara upumpanih u gospodarstvo još u vrijeme Busheva mandata gospodarstvo i dalje klizi, a dvoji se hoće li i nove odobrene mjere Obamina kabineta zaustaviti sve očigledniju propast “američkog stila života”. Svi pokazatelji, a ponajviše onaj koji govori o velikom broju otkaza od početka recesije krajem 2007. godine, debelo podcrtavaju sve negativnije rezultate poslovanja tvrtki. Međutim, tek podrobnijom analizom otvara se sva dubina ponora koji dijeli idealno stanje (ono kada bi bili uposleni svi proizvodni faktori) i koje pokazuje koliko zapravo (ne)zaposlenost slijedi rastuću stopu rasta populacije. Također je velik problem, djelomično gurnut pod tepih, i činjenica da u SAD-u velik broj ljudi radi prema prepolovljenim satnicama, odnosno na određeno, i uz malu mogućnost da će uskoro ostvarivati pune prihode. Obrazovaniji su ipak u prednosti te je njihova stopa nezaposlenosti dvostruko manja od onih samo sa srednjoškolskim obrazovanjem mada je od rekordne 3,9-postotne stope iz 1983. godine dijeli tek 0,1 posto. Obamino nastojanje da uvjeri odgovorne kako bez obzira na loše ekonomsko stanje treba snažnije ulagati u obrazovanje i zdravstvo, čime bi dugoročno zemlja ostvarila prosperitet i prevladavanjem krize novim znanjima dosegla nove uspjehe kratkoročno ima uspjeha. Odnosno, jedino je u tim sektorima zabilježen rast zaposlenosti. Pitanje je, međutim, do kada, kao i hoće li novi paket pomoći opasno poljuljanoj ekonomiji uz koju su vezane i sudbine manjih zemalja.

Najnoviji podaci iz Odjela za statističko praćenje pokazatelja na tržištu rada koliko god nisu iznenađujući toliko su sve više i više zabrinjavajući.

Unatoč velikoj svoti od stotina milijardi dolara upumpanih u gospodarstvo još u vrijeme Busheva mandata gospodarstvo i dalje klizi, a dvoji se hoće li i nove odobrene mjere Obamina kabineta zaustaviti sve očigledniju propast “američkog stila života”. Svi pokazatelji, a ponajviše onaj koji govori o velikom broju otkaza od početka recesije krajem 2007. godine, debelo podcrtavaju sve negativnije rezultate poslovanja tvrtki. Međutim, tek podrobnijom analizom otvara se sva dubina ponora koji dijeli idealno stanje (ono kada bi bili uposleni svi proizvodni faktori) i koje pokazuje koliko zapravo (ne)zaposlenost slijedi rastuću stopu rasta populacije. Također je velik problem, djelomično gurnut pod tepih, i činjenica da u SAD-u velik broj ljudi radi prema prepolovljenim satnicama, odnosno na određeno, i uz malu mogućnost da će uskoro ostvarivati pune prihode. Obrazovaniji su ipak u prednosti te je njihova stopa nezaposlenosti dvostruko manja od onih samo sa srednjoškolskim obrazovanjem mada je od rekordne 3,9-postotne stope iz 1983. godine dijeli tek 0,1 posto. Obamino nastojanje da uvjeri odgovorne kako bez obzira na loše ekonomsko stanje treba snažnije ulagati u obrazovanje i zdravstvo, čime bi dugoročno zemlja ostvarila prosperitet i prevladavanjem krize novim znanjima dosegla nove uspjehe kratkoročno ima uspjeha. Odnosno, jedino je u tim sektorima zabilježen rast zaposlenosti. Pitanje je, međutim, do kada, kao i hoće li novi paket pomoći opasno poljuljanoj ekonomiji uz koju su vezane i sudbine manjih zemalja.

13 mjeseci traje negativan trend gubitaka radnih mjesta, od kojih je u samo posljednja tri mjeseca posao izgubilo 1,7 milijuna Amerikanaca

11,6 milijuna radno sposobnih Amerikanaca je nezaposleno zbog posljedica recesije koja je od svog početka odnijela ukupno 4 milijuna radnih mjesta

598 tisuća radnih mjesta ukinuto je u SAD-u samo u siječnju, što predstavlja najveći pad zaposlenosti tijekom cijele recesije, a i u posljednjih 30 do 40 godina

12,6 posto iznosi stopa nezaposlenosti za Afroamerikance, 9,7 za Hispanoamerikance, a 6,9 za bjelačku populaciju SAD-a

7,6 posto iznosi stopa nezaposlenosti u SAD-u krajem siječnja čime je napravila negativan skok od 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec

2,4 postotna boda iznosi godišnji pad stope zaposlenosti u SAD-u, što predstavlja najveći godišnji pad u posljednje 54 godine

13,9 posto iznosi stopa koja osim nezaposlenih uključuje i ljude koji rade po umanjenoj satnici i nisu primljeni za stalno, a željeli bi biti. Time se brojka od 11,6 milijuna penje na 21,7 milijun.

285 tisuća radnika uslužnog sektora (isključivši državni) dobilo je otkaze u siječnju, a prati ih 207.000 manufakturno-industrijskih radnika i 111.000 radnika iz sektora građevine, također žrtava recesije

4,2 posto iznosi stopa rasta zapošljavanja u obrazovanju i zdravstvu

33,3 prosječnih tjednih radnih sati po zaposleniku u SAD-u zabilježeno je u siječnju, što predstavlja daljnji pad broja prosječnih radnih sati i indicira enormno sužavanje ekonomije

5,2 milijuna radnih mjesta manje je nego što bi ih trebalo biti kada bi gospodarstvo bilo u stanju pratiti stopu rasta broja stanovnika, odnosno predrecesijske stope zapošljavanja

Autor: Ivan Delaš
17. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close