Nakon nekoliko sjajnih godina poslovi kuća za leasing u Srbiji našli su se na silaznoj putanji. Takva promjena mogla se naslutiti početkom prošle godine kada je kupnja vozila pomoću bankarskih kredita počela uzimati prevagu nad financijskim leasingom. Međutim, prava slika nepovoljnih kretanja mogla se vidjeti u trećem tromjesečju 2008. kada je 17 društava za leasing ostvarilo dobit prije oporezivanja od 464 milijuna dinara (oko šest milijuna eura), što je za 58,7 posto manje nego u prva tri tromjesečja prethodne godine.

Dva razloga
Tako je udio neto dobiti u ukupnom prihodu smanjen sa 5,5 posto u 2007. na samo dva postotka u prošloj godini. Razloge poslovnog zastoja leasing-društava treba tražiti na dva mjesta. Kapital je općenito poskupio što je pružateljima te vrste financijskih usluga podiglo troškove, dok tržišni uvjeti nisu ostavljali dovoljno prostora da se višim cijenama nadomjeste pozajmice skupljega kapitala. Ukupni prihodi leasing-sektora (23,3 milijarde dinara) veći su za 14,2 postotka od ostvarenja u 2007. godini. Međutim, ukupni rashodi (22,8 milijardi) rasli su brže jer su u odnosu na 2007. godinu porasli za 18,4 posto. Pojačana konkurencija na tržištu ne dopušta da se poskupljenjem usluga nadoknađuju gubici uzrokovani višom cijenom kapitala. U igri je 17 društava, neka od njih su sa zakašnjenjem izašla na tržište, ali iza njih stoje najmoćnije banke u Srbiji, što dodatno podiže razinu konkurencije. Na vrhu, gdje je i dalje pozicionirana velika četvorka (Hypo Alpe-Adria leasing, Raiffeisen, NLB leasing i S leasing) nema bitnih promjena. Tržišni udio tih tvrtki dva puta je veći od udjela svih ostalih kuća. Međutim, k vrhu se probijaju Intesa leasing iza koje stoji najjača bankarska kuća u Srbiji, koja je skočila sa osmog na šesto mjesto, i NBG leasing pod pokroviteljstvom National bank of Greece, koji se pomaknuo sa 13. na 11. poziciju.

Zaoštrena konkurencija
Bez obzira na zaoštrenu konkurenciju i pad poslovnih rezultata broj zaposlenih u leasing-poslovima nije smanjen, dapače došlo je do povećanja broja radnika. Krajem rujna na platnim popisima leasing-kuća bilo je 536 ljudi, što je za 58 više nego u prosincu 2007. godine. Krizu leasing-sektora uočila je i Narodna banka Srbije te je došlo do popuštanja prilično stroge regulative. Jedna od pogodnosti koje su pružene je ta da više nije obvezno novčano sudjelovanje klijenata prilikom ugovaranja kupnje preko financijskog leasinga. Za usporedbu, na hrvatskom je tržištu krajem rujna poslovalo 26 društava koja se bave leasingom. Prema podacima Hanfe ta su društva u prvih devet mjeseci bilježila dobit od 255,3 milijuna kuna što je za petnaestak posto, odnosno gotovo 45 milijuna kuna manje od dobiti u istom razdoblju godinu prije.