Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U Srbiji blokirano čak 60.000 poduzeća

Autor: Biserka Ranogajec
15. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ukupna masa nepodmirenih dugovanja iznosi 2,3 milijarde eura, a prednjače trgovački lanci

Prema podacima središnje banke blokirani su računi 58.069 poduzeća zbog dugova što iznose 2,3 milijarde eura. To predstavlja povećanje za 32,9 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tvrtke duguju bankama za nevraćeni kredit, državi za neplaćeni porez te dobavljačima na ime za neplaćenu robu. U tome osobito prednjače trgovački lanci, koji po 10 i više mjeseci izbjegavaju platiti dobavljačima robu te velike državne kompanije koje duguju malim i srednjim poduzećima. Nelikvidnost poduzeća povećana je za 10,8 posto u posljednja tri mjeseca. Zbog nelikvidnosti u 2008. godini je zatvoreno 2013 poduzeća više nego što ih je u istom razdoblju osnovano. U povodu toga Udruga poslodavaca kao glavne razloge smanjenja broja poduzeća navodi neprimjerenu ekonomsku politiku, previsoke poreze, nelojalnu konkurenciju kroz kanale sive ekonomije, avansnu naplatu PDV-a, dok se za naplatu proizvedene robe i pruženih usluga čeka više od šest mjeseci, zatim birokracija i korupcija u državnim službama te skroman obrtni kapital. Razdoblje u kojima su poduzećima blokirani računi kreće se od dva mjeseca do više godina. Kako je rekao Radovan Jelašić, guverner NBS-a, u 97 posto slučajeva račune je blokirala Porezna uprava zbog nenamirenih obveza prema državi. Ukupan dug tvrtki predstavlja 0,2 posto ovogodišnjeg državnog proračuna. Zoran Vasić, pomoćnik generalnog direktora Porezne uprave, smatra da je dug u apsolutnom iznosu golem, ali nije visok, napominjući kako je pokretanje stečaja za naplatu duga posljednja mjera koju primjenjuje Porezna uprava. U dosta slučajeva Porezna uprava stimulira dužnike tako što im otpisuje kamatu ili zamrzava poreznu obvezu. Pri naplati duga banke se rukovode procjenjivanjem rizika. Ako vide “svjetlo na kraju tunela”, odnosno procjene da dužnik ima šanse za oporavak, onda mu se pomaže da što prije stane na noge. Bankama, kako su rekli Danilo Đurović iz EFG Eurobanke i Svetlana Tomalčeva iz Procredit banke, nije u interesu blokirati račun poduzeća jer mu time onemogućuju poslovanje i raste mogućnost da neće vrati dug. Za banku je povoljnije da klijent nastavi s poslovanjem.

Prema podacima središnje banke blokirani su računi 58.069 poduzeća zbog dugova što iznose 2,3 milijarde eura. To predstavlja povećanje za 32,9 posto.

Tvrtke duguju bankama za nevraćeni kredit, državi za neplaćeni porez te dobavljačima na ime za neplaćenu robu. U tome osobito prednjače trgovački lanci, koji po 10 i više mjeseci izbjegavaju platiti dobavljačima robu te velike državne kompanije koje duguju malim i srednjim poduzećima. Nelikvidnost poduzeća povećana je za 10,8 posto u posljednja tri mjeseca. Zbog nelikvidnosti u 2008. godini je zatvoreno 2013 poduzeća više nego što ih je u istom razdoblju osnovano. U povodu toga Udruga poslodavaca kao glavne razloge smanjenja broja poduzeća navodi neprimjerenu ekonomsku politiku, previsoke poreze, nelojalnu konkurenciju kroz kanale sive ekonomije, avansnu naplatu PDV-a, dok se za naplatu proizvedene robe i pruženih usluga čeka više od šest mjeseci, zatim birokracija i korupcija u državnim službama te skroman obrtni kapital. Razdoblje u kojima su poduzećima blokirani računi kreće se od dva mjeseca do više godina. Kako je rekao Radovan Jelašić, guverner NBS-a, u 97 posto slučajeva račune je blokirala Porezna uprava zbog nenamirenih obveza prema državi. Ukupan dug tvrtki predstavlja 0,2 posto ovogodišnjeg državnog proračuna. Zoran Vasić, pomoćnik generalnog direktora Porezne uprave, smatra da je dug u apsolutnom iznosu golem, ali nije visok, napominjući kako je pokretanje stečaja za naplatu duga posljednja mjera koju primjenjuje Porezna uprava. U dosta slučajeva Porezna uprava stimulira dužnike tako što im otpisuje kamatu ili zamrzava poreznu obvezu. Pri naplati duga banke se rukovode procjenjivanjem rizika. Ako vide “svjetlo na kraju tunela”, odnosno procjene da dužnik ima šanse za oporavak, onda mu se pomaže da što prije stane na noge. Bankama, kako su rekli Danilo Đurović iz EFG Eurobanke i Svetlana Tomalčeva iz Procredit banke, nije u interesu blokirati račun poduzeća jer mu time onemogućuju poslovanje i raste mogućnost da neće vrati dug. Za banku je povoljnije da klijent nastavi s poslovanjem.

Činjenice

U blokadi 14 godina
Broj poduzeća kojima je račun neprekidno u blokadi najmanje dva mjeseca je 6650, dok je čak 37.083 poduzeća u blokadi više od godinu dana, a ima i tvrtki koje su u blokadi 14 godina.

Najveći dužnici
Najveći dužnici su Protekta, sa 32,2 mil. eura, Eko produkt, sa 24,7 mil. eura, Ronako u vlasništvu Radislava Rodića, izdaje dva dnevna lista Glas javnosti i Kurir sa 21,5 mil. eura, Eltim, je zbog duga od 18,2 mil. eura zatvorio sve trgovine.

Autor: Biserka Ranogajec
15. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

hahaha, jel se piše o srbiji ili o hrvatskoj?! sfrj očito živi u umovoima ekonomskih stratega

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close