Hrvatska središnja banka (HNB) u srijedu je kroz repo aukciju u banke plasirala 4,76 milijardi kuna dodatne likvidnosti. Usprkos visokom iznosu, potrebe domaćih banaka nisu u potpunosti zadovoljene jer su one kroz repo aukciju tražile gotovo osam milijardi kuna.

Trenutna likvidnost
Kako je u srijedu na naplatu stizalo 3,79 milijardi kuna koje je središnja hrvatska banka kroz repo aukcije bankama plasirala tjedan dana ranije to znači da su banke dobile novih 970 milijuna kuna za trenutnu likvidnost. Kamatna stopa na tržištu novca od početka je veljače uglavnom bila u padu te se većinom kretala u rasponu od šest do deset posto. U srijedu je ona opet naglo porasla prema granici od deset posto, no može se očekivati da će ona ponovno krenuti prema dolje. Svojevrsno natezanje između poslovnih banaka te središnje banke s guvernerom Željkom Rohatinskim na čelu može se iščitati iz naglog skoka međubankarske kamatne stope na prekonoćne kredite ZIBOR koja je u srijedu povećana za gotovo deset postotaka na 11,25 posto. To je vjerojatno bila posljedica neizvjesnosti koliko će središnja banka prihvatiti ponuda na repo-aukciji. Još su bankarima svježa sjećanja na repo-aukciju od 27. siječnja koja je prvotno izostala u jutarnjim satima, da bi središnja banka nakon podneva ipak pozvala banke da podnesu svoje ponude. Banke su tada zatražile 7,66 milijardi kuna što im je sve odobreno. Panika je bila posljedica činjenice da su tjedan dana ranije banke tražile 6,62 milijarde kuna dodatne likvidnosti, a središnja im banka nije odobrila niti kunu. Kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb je tako krajem siječnja toga naglo skočila na razinu i iznad 20 posto te se u nekim trenucima približavala čak i razini od 30 posto.

Primireni tečaj
Napetosti na tržištu novca tada je pridonijela i devizna intervencija kojom je usisano 2,43 milijarde kuna. Bankama je tom prilikom prodano 328,3 milijuna eura po tečaju od 7,401 eura za kunu. Tečaj se ovih dana kreće oko razine od 7,4 kune za euro, mada tečajnica Hrvatske narodne banke pokazuje i daljnje lagano slabljenje kune prema zajedničkoj europskoj valuti. Još prije tjedan dana njegova je vrijednost bila ispod razine od 7,4 kune za euro. Zasad je teško očekivati da će se on vratiti na razinu od oko 7,5 kuna za euro što je zabilježeno sredinom siječnja. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski tada je kazao kako tečaj tada nije odražavao samo ograničenja vanjskih izvora zbog kojih je među domaćim komitentima banaka porasla potražnja za devizama nego i izraženiji špekulativni poslovi. Na tržištu se moglo čuti da su neke velike banke zaključivale poprilično velike poslove sa stranim fondovima u kojima su se kladile na rast kune u vrlo kratkom roku i to na razinu višu od 8 kuna za euro. Poslovne banke tada su odbacile te špekualcije.