Tijekom studenog bruto inozemni dug Hrvatske povećao se za nešto više od pola milijarde eura, dosegnuvši ukupno 38,3 milijarde eura. U odnosu na početak godine povećan je za ukupno 5,1 milijardu eura, čime je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rast ubrzao sa 10 na 15 posto. Zanimljivo je primijetiti da je kretanje inozemnog duga po pojedinim sektorima u studenom bilo nešto drukčije nego u najvećem dijelu godine.

Država i banke
Tako su država i banke kod kojih se inozemni dug mjesecima ili smanjivao ili bilježio minimalan prirast u studenom imale porast, odnosno ubrzanje rasta, dok je sektor trgovačkih društava (točnije, tzv. ostali sektori) koji je u većem dijelu godine imao najbrži rast inoduga u studenom zapravo zabilježio blago smanjenje. Najveći prirast inoduga tijekom studenog dogodio se kod banaka koje su se u tom mjesecu u inozemstvu zadužile za oko 700 milijuna eura. Zajedno s listopadskim posezanjem za vanjskim izvorima banke su samo u ta dva mjeseca povećale svoj inozemni dug za 1,6 milijardi eura, na 9,5 milijardi eura na kraju studenog. Nakon razdoblja koje je za banke više bilo u znaku vanjskog “razduživanja”, zahvaljujući dokapitalizacijama i pojačanom priljevu deviza u ljetnim mjesecima, banke su se jesenas suočile s naglim povlačenjem depozita stanovništva, koje su nadomjestile povećanjem inozemnih obveza prema svojim većinskim stranim vlasnicima, i to posebice s osnove gotovine i depozita te kratkoročnih kredita.

Pristup kapitalu
No u uvjetima krize na svjetskom financijskom tržištu njihovo se zaduživanje vani danas više promatra kroz činjenicu da imaju pristup potrebnom kapitalu iz inozemstva, odnosno da se mogu osloniti na većinske strane vlasnike. U konačnici su svi sektori u odnosu na početak godine ostvarili povećanje duga, s tim da najveći prirast ostaje kod trgovačkih društava koja su svoju vanjsku zaduženost uvećala za 3,3 milijarde eura, na 17 milijardi. Trgovačka društva su nakon zastoja u studenom samo ublažila lanjski rezultat i dominaciju u strukturi ukupnog duga (sada mu je udio 44,4 posto). Nakon isteka jedanaest mjeseci 2008. rast je usporio na 24 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju rast inoduga tog sektora iznosio gotovo 37 posto. Analitičari Hrvatske narodne banke kažu kako se to može povezati s otežanom dostupnošću inozemnih izvora financiranja. Inozemni dug sektora države na kraju studenoga 2008. iznosio je 7,1 milijardu eura, što je za oko 300 milijuna više nego na kraju 2007. godine. Taj je rast posljedica pojačanoga inozemnog zaduživanja republičkih fondova, posebice Hrvatskih autocesta i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, kojoj je u lipnju odobren sindicirani kredit u iznosu od 230 milijuna eura, ističe se u najnovijem Biltenu središnje banke, uz dodatak kako je središnja država u promatranom razdoblju smanjila svoje inozemne obveze, i to otplatom samurajskih obveznica u lipnju i redovitom otplatom obveza prema Londonskom i Pariškom klubu.No izdanje euroobveznica koje se očekuje u travnju svakako će promijeniti brojke.