Prošlu godinu MIREX je pao 12,5 posto. Što to znači za imovinu osiguranika OMF-ova?
To znači da su na vrijednosti imovine koja je 1. siječnja 2008. bila na osobnim računima izgubili 12,5 posto (u prosjeku). No ukupna imovina nije toliko pala jer su svakog mjeseca stizali novi priljevi. Ne bih to gledao tragično jer su pala sva svjetska tržišta. Pad prinosa OMF-ova manji je od pada bilo kojeg dioničkog indeksa. Problem je što su paralelno pale domaće dionice i državne obveznice prvo zbog očekivanja visoke inflacije, da bi krajem godine zbog izuzetne volatilnosti na tržištima kapitala prouzročene panikom strani investitori počeli povlačiti sredstva iz tržišta u razvoju. Tako je npr. i naš “spread” znatno narastao i sada iznosi 450 baznih bodova više od “benchmarka”, više nego prije mirovinske reforme 2002. godine.

Ako je vrijednost imovine u nekom obveznom fondu 1. siječnja 2008. iznosila 100. Koliko iznosi danas?
Ako gledamo obračunsku jedinicu, ona je pala, no vrijednost ukupne imovine ovisi koliko su iznosile uplate. Imovina koja je bila 1. siječnja 2008. na računu je pala koliko je pao prinos. Članovi to ne doživljavaju tragično; neki zovu i pitaju, a odgovor je jednostavan – treba gledati na duži rok.

Je li točno da onaj tko je štedio u drugom stupu u 2008. ima ušteđeno manje nego da je novac držao u ‘čarapi’?
Onaj tko je počeo uplaćivati krajem 2007. danas bi imao manje nego što je ukupno uplatio. No onaj tko je uplaćivao od 2003. imao bi više nego da je držao novac u čarapi ili čak deponirano u banci.

Dakle, pad u 2008. izbrisao je sve prinose iz rekordne 2007.?
Prinose da, ali ukupna imovina ovisi o duljini štednje i visini uplata. Prinos jest negativan, ali sve ovisi kad je tko uplaćivao.

OMF-i su različito podnijeli 2008. Vi ste u sredini, najviše je pao PBZ CO fond, najmanje AZ i Raiffeisen. Zašto su tolike razlike u prinosima?
Zbog razlike u strategijama ulaganja. Mi smo početkom godine smanjili ulaganja na domaćem tržištu, no poslije smo nešto povećali izloženost stranim tržištima. Mirovinski fondovi će i u budućem razdoblju držati velik postotak domaćih državnih papira u svojim portfeljima, s vremenom će postati najveći pojedinačni vlasnici većih hrvatskih poduzeća (onih koja nemaju strateške vlasnike), ali će zasigurno povećati i ulaganja u inozemstvo. No kako je hrvatsko tržište kapitala dosta plitko, a takvo će i ostati gotovo svako ulaganje mirovinskog fonda, dugoročno je.

Hanfa je zabranila fondovima da pomoću akvizitera privlače nove članove jer su se jamčili visoki prinosi. Jesu li vas zbog toga zvali članovi i tražili objašnjenje?
Ne, nismo imali takvih problema. Ljudi nas zovu, ali zbog ove situacije. Uvijek objasnimo da Hrvatska nije iznimka od svijeta.

Negativni prinosi oživjeli su radikalne ideje da se ukinu OMF-ovi, a mirovinski sustav vrati u stanje prije reforme. Kako vi gledate na to?
Često se zaboravljaju prednosti. Danas se većina likvidnih izdanja u bilo kojem trenu može prodati upravo zahvaljujući mirovincima, mirovinci su i najznačajniji domaći ulagači kada se država zadužuje izdanjem dužničkih vrijednosnih papira. Bez obzira na činjenicu da je promet na ZSE u opadanju kada ga uspoređujemo sa zemljama u okruženju, on je znatno veći i to velikim dijelom zbog aktivnosti mirovinskih fondova. Vraćanje na stanje prije mirovinske reforme, predstavljalo bi veće opterećenje za državu te manju mirovinu za buduće umirovljenike. Glavni problem bio je u isplati mirovina koje su se financirale iz doprinosa zaposlenih, koji su pak jedva pokrivali tekuće isplate, a o kapitalizaciji imovine nije bilo ni moguće razmišljati. Zahvaljujući mirovinskoj reformi povećana je transparentnost poslovanja, tj. uvedeno je više reda u plaćanju poreza i doprinosa na plaću.

Kad je riječ o padu vrijednosti imovine, bi li trebalo uvesti neki zaštitni mehanizam da mirovina ne ovisi o nepredvidljivom tržištu?
Mislim da bi trebalo dopustiti stvaranje potportfelja unutar OMF-ova ili da svako mirovinsko društvo može upravljati s više mirovinskih fondova koji bi se razlikovali po rizičnosti. Potportfelji (ili fondovi) dijelili bi se prema strategijama na agresivne, mješovite i konzervativne. Agresivan bi, primjerice, ulagao 50 posto imovine u dionice i bio rizičniji, mješoviti bi ulagao podjednako u dionice i obveznice, dok bi konzervativan pretežito ulagao u nerizične instrumente s nižim prinosom. Mlađim ljudima na počeku karijere predložili bismo agresivniji fond pa, ako se ponovi ovakva godina, ostaje dovoljno vremena do umirovljenja da se uveća vrijednost mirovine. Logika je jednostavna: što se netko približava mirovini želi veću sigurnost, a tada treba prijeći iz agresivnog u nerizičan fond. Primjerice, naš dobrovoljni fond Erste Plavi Protect koji nije imao dionice u 2008. ostvario je pozitivan prinos. Sve više zemalja koje imaju kombinirani mirovinski sustav ide u tom smjeru. Vjerujem da će članovi s vremenom stvari gledati na takav način, a sad je vrijeme za takve promjene.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Jesu li potportfelji alternativa višim izdvajanjima za drugi stup?
Ne, zalažem se za obje promjene. Štoviše, povećaju li se izdvajanja za drugi stup, diferencijacija potportfelja bitnija je zbog veće imovine pod upravljanjem.

Je li realno očekivati viša izdvajanja za drugi stup uza sve gori omjer umirovljenika i radnika?
Vjerujem da jest jer je za to sazrelo vrijeme. Nastat će određeni tranzicijski trošak, no dugoročne će koristi opravdati taj trošak. A k tome mirovinski fondovi dobrim će dijelom financirati taj trošak.

Koliki je godišnji trošak upravljanja mirovinskim fondovima?
Profitabilnost društava za upravljanje se razlikuje i ona ovisi i o ukupnoj imovini pod upravljanjem (povrat na kapital našeg društva za upravljanje u 2008. bio je nešto ispod 10%). Trošak upravljanja, odnosno naknada za upravljanje protekle je godine iznosila 0,85 posto od vrijednosti prosječne imovine fonda, a ove godine iznosi 0,8 posto. Dodatno mirovinska društva naplaćuju i ulaznu naknadu. Maksimalnu naknadu za upravljanje propisuje Hanfa i svake je godine niža jer je u pravilu svake godine veća imovina mirovinskih fondova. Teško je uspoređivati Hrvatsku s drugim zemljama po visini naknada jer u nekim zemljama naknade za upravljanje znatno su niže od hrvatskih, ali zato su ulazne naknade puno više i obrnuto, a ukupni trošak po članu ovisi i o tome koliko godina mirovinski fondovi posluju. Bit je u tome da će s porastom imovine padati naknade i mislim da nije točno da su kod nas naknade među najvišima. Treba gledati ukupne troškove i ukupnu imovinu.

Krajem godine OMF-i su upisali 2,2 milijarde kuna trezorskih zapisa. Hoćete li i ove godine biti kreditor države?
Svakako ne treba zaboraviti da su mirovinski fondovi najveći ulagači na Zagrebačkoj burzi. Svjesni smo da se na nas računa kada se govori o financiranju države, ali bitno nam je da nam ostane dovoljno sredstava za diverzifikaciju portfelja, napose za kupnju domaćih dionica. Vjerujemo da su valuacije najvećeg broja dionica na domaćem tržištu niske (pod uvjetom da recesija ne potraje predugo). S obzirom na relativno visoke prinose, mislim da je ulaganje u državne obveznice dobro dugoročno ulaganje. I svakako naš fond planira sudjelovati u novim emisijama.

Koliko prostora za to imate?
Zakonski nema nikakvih ograničenja, a ograničavajući faktor su raspoloživa sredstva mirovinskih fondova, a tu prije svega mislim na nove priljeve u mirovinske fondove. Teško mi je govoriti u ime drugih, no vjerujem da bi u ovoj godini mirovinski fondovi mogli kod novih emisija državnih vrijednosnih papira sudjelovati s otprilike 3 do 3,5 milijarde kuna.

Kakva je sad krizna strategija ulaganja?
I dalje kupujemo, ali selektivno, zapravo OMF-i su gotovo jedini kupci na Burzi. U portfelju polako povećavamo udio dionica; imamo 15 posto domaćih, između 5 i 10 posto stranih dionica indeksnih fondova (ETF-ova), ostatak su bankovni depoziti i obveznice. Državne obveznice čine otprilike 70 posto portfelja.

izdvojeno

Sad se iz plaće zaposlenih u drugi stup izdvaja 5 posto. Koja je po vama optimalna stopa?
Postupno bi se izdvajanja trebala popeti na 9 do 10 posto.

Što očekujete u 2009.?
Nemoguće je prognozirati zbog volatilnosti, ali vjerujem da bi prinosi na dioničkom tržištu trebali biti pozitivni.