Točno nakon godinu dana pregovora, Vlada i Mol kao najveći dioničari Ine u petak će potpisati novi dionički ugovor koji će donijeti značajne promjene u modelu upravljanja najvećom hrvatskom kompanijom. Nova kadrovska struktura još uvijek, kako se tvrdi, nije posložena, ali je Laslo Geszti zasad jedino neupitno ime u novoj rukovodećoj shemi kompanije.

Prema obrisima nove upravljačke strukture koje je Vlada predstavila, Ina će imati Nadzorni odbor, Upravu i odbor izvršnih direktora. Uprava će imati šest članova, pri čemu će tri dati hrvatska, a tri mađarska strana koja će predložiti i predsjednika Uprave, a prema svim upućenim izvorima to bi trebao biti upravo Laszlo Geszti koji je u Ini, nakon prvog ulaska Mola u vlasničku strukturu, obnašao funkciju člana Uprave zaduženog za financije. Hrvatska strana premoć će imati u odboru izvršnih direktora gdje će ona imenovati čelnika novog tijela, ali njihov broj još nije definiran jer još nije utvrđen točan broj sektora za koje će svaki izvršni direktor biti nadležan. I u Nadzornom odboru Hrvatska daje predsjednika, ali se broj članova NO-a širi sa sedam na devet, od čega mađarska strana daje pet, hrvatska Vlada tri predstavnika, a još jednog imenuje Radničko vijeće Ine. Prema objašnjenjima iz Vlade, Mol je dobio većinu u Nadzornom odboru, jer mu to omogućuje konsolidiranje Ininih prihoda u Mol grupu. Ipak, to mu neće donijeti prevagu u donošenju strateških odluka jer je za njih potrebno osigurati sedam glasova. Takve su, primjerice, odluke o prestanku osnovne djelatnosti, delistiranje s burze, prodaje imovine veće od 80 milijuna kuna itd. U Vladi još uvijek ne žele govoriti o kadrovskoj shemi, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec kaže da će tek po potpisivanju dioničkog ugovora započeti konzultacije o kadrovima pa će na popis imena javnost očito morati pričekati do sazivanja skupštine dioničara. Neslužbeno se doznaje da bi poziv za skupštinu mogao biti objavljen već tijekom idućeg tjedna. Kadroviranje se ovoga puta, čini se, dogovara u iznimno zatvorenom krugu jer su, osim u slučaju Gesztia, izostale nominacije drugih kandidata. Mnogima na tržištu to je signal da je Mol i stvarno preuzeo upravljanje Inom i da je političkom popunjavanju funkcija bitno sužen manevarski prostor Vlade. Novim dioničkim ugovorom razdoblje u kojem Mol neće smjeti prodavati svoje dionice bez suglasnosti Vlade produljeno je na još dvije godine, a Vladi je i dalje omogućen prvokup i nakon toga roka, ako se Mol odluči na prodaju, ali i u slučaju da dođe do značajne promjene vlasničke strukture Mola u kontekstu neprijateljskog preuzimanja. Što se tiče Vladinog udjela u Ini, premijer Sanader je jasno poručio da Vlada želi ostati na 44 posto vlasništva te da ga neće smanjivati prodajom ili zamjenom udjela.