Ekonomski institut dobio je vrlo kratak rok za pripremu hrvatskog paketa mjera kojima će se pokušati prevladati kriza. Do ponedjeljka će izraditi “grub” nacrt antirecesijskih mjera kako bi se do idućeg petka za sjednicu Ekonomskog vijeća mogla pripremiti sadržajna rasprava. Ravnateljica EIZG-a Sandra Švaljek kaže kako je inzistirala da ga Institut pripremi potpuno samostalno, bez utjecaja državnih institucija, jer one mogu imati određene parcijalne interese u predlaganju takvih mjera, a Vijeće će potom dogovoriti što je od toga prihvatljivo za Hrvatsku.

Rasprava o sadržaju
Još je, kaže Sandra Švaljek, preuranjeno govoriti o sadržaju mjera. O njima će se, dodaje, intenzivno raspravljati u okviru Instituta, a inzistirat će se na tome da program bude konzistentan. Imajući u vidu preporuke Instituta, kao i ukupnu situaciju u državi, pojedini ekonomisti i gospodarstvenici vjeruju da će polazišna točka seta mjera biti stabilizacija javnih financija, dok će druge mjere polaziti od pretpostavke da su fiskalna sredstva ograničena te da Hrvatska nema prostora za raskošno poticanje industriji i domaćoj potrošnji. “Vjerujem da će hrvatski paket biti bliži programima financijske konsolidacije koji su poduzele Mađarska i Letonija. One su to učinile uz aranžman s MMF-om, a mi bismo to trebali učiniti samostalno”, očekuje jedan od ekonomista koji je uključen u rad Vijeća. To uključuje i rebalans proračuna kako bi se kroz smanjenje rashoda i smanjenje deficita smanjilo i potrebe za financiranjem države. To, kako se jučer moglo čuti na HUP-ovu ručku s predsjednikom RH, ne isključuje i pokušaj smanjenja plaća i ulaganja u sektore poput brodogradnje i željeznica.

Uloga HBOR-a
Kao što je to i slučaj s Mađarskom, koja je programom poticanja gospodarstvu ograničila isključivo na programe za malo i srednje poduzetništvo, očekuje se da bi se u okviru mjera trebao naći prijedlog pojačanja plasmana tom sektoru kroz HBOR. Među mjerama koje ne zahtijevaju angažiranje proračunskog novca je veća kontrola uvoza te poboljšanje naplate potraživanja, posebice od javnog sektora, kako bi se izbjegle daljnje komplikacije za privatan sektor. Neke zemlje su poduzetništvu smanjile porezne terete, ali Hrvatska uz prenapregnut proračun nema puno prostora za takve mjere.