U usporedbama ekonomskih pokazatelja koji se referiraju na bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatska će u odnosu na većinu zemalja EU odskora stajati bolje nego dosad. To će biti jedna od posljedica metodoloških usklađenja dosadašnjeg obračuna BDP-a sa standardima Europske unije za nacionalne račune, čije je rezultate za razdoblje od 1995. do 2005. u srijedu predstavio Državni zavod za statistiku (DZS). Slijedom tih metodoloških prilagodbi godišnji je BDP, usklađen u nominalnim vrijednostima za razdoblje od 1995. do 2005., u prosjeku povećan za 15,8 posto. To usklađenje većim se dijelom odnosi na uključivanje procijenjene sive ekonomije koja u spomenutom povećanju sudjeluje sa 9,8-postotnih bodova, dok se ostatak odnosi na dva tehnička termina; uključivanje stambene rente (povećanje za 4,3-postotna boda) i drukčiji obračun financijskih usluga posredovanja (engl. FISIM), koji u prilagodbi participira sa 1,7-postotnih bodova.

Dvostruki efekti
Deficiti, vanjski dug ili pak bogatstvo mjereno paritetom kupovne moći po stanovniku u odnosu na BDP pojedinih članica ili prosjeka EU u budućim će usporedbama za Hrvatsku izgledati bolje nego do sada. I dok pozitivni efekti na npr. pokazatelje vanjske ranjivosti kratkoročno mogu donijeti pozitivne političke bodove, primjena nove metodologije i veći BDP nepovoljno će utjecati kroz, primjerice, dugoročno smanjenje prava i povećanje obveza prema europskim fondovima. Drugim riječima, priča ima dvije strane medalje u kratkom i dugom roku. “Usklađivanje je provedeno radi općenitog prilagođavanja pravnoj stečevini EU u području statistike i radi ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja 18 Statistika u pregovorima o pridruživanju Europskoj uniji”, rekli su u DZS-u. Upada u oči podatak da je početkom ovog desetljeća, tj. u prvim godinama nakon 2000. godine, stopa rasta hrvatskog BDP-a bila sporija nego je pokazivala statistika prije usklađivanja. To je dijelom objašnjivo postepenim zahvaćanjem neslužbene u službenu zonu u proteklim godinama.

Porezne prijevare
Udio sive ekonomije u Hrvatskoj, naime, s vremenom sve više opada kao rezultat poboljšanja statističkog sustava i stabilizacije ekonomskog i političkog okruženja, potvrdio je i pomoćnik ravnatelja DSZ-a za nacionalne račune Ivan Šutalo. Napomenuo je da se u sivoj ekonomiji najveći dio odnosi na poduzetnike koji prijavljuju manje prihode i veće troškove od ostvarenih radi varanja na porezu.