Iako je nesređena politička situacija bila prepreka brojnim investitorima, varaždinska Fima grupa jedan je od prvih domaćih ulagača na tržište susjedne Bosne i Hercegovine. “BiH je prvi susjed Hrvatske tako da u okviru strategije regionalnog širenja uopće nije bilo dileme da li ući to tržište”, objašnjava strategiju zamjenica predsjednika Uprave Fima grupe Ljiljana Weissbarth.
Upravo je Fima International Sarajevo, Fimina brokerska kuća, zajedno sa još sedam brokeraja 2001. osnovala Sarajevsku burzu na kojoj je zaključila i prvu kupovinu, ali i najveću pojedinačnu transakciju od 75 milijuna konvertibilnih maraka. Prije osnivanja banke, Fima je u BiH već etablirala operativne kompanije pokrivši tržište kapitala; brokersku kuću Fima International osnovala je 1997., a potom konzultantske usluge Fima Fas, Fima Perfectus za factoring te najnoviju tvrtku za savjetovanje Fima Infrastruktura. Osim vlastitih kompanija, i fondovi pod upravljanjem Fima Global Investa aktivno su ulagali u vrijednosnice izlistane na Sarajevskoj i Banjalučkoj burzi.Svi su investitori značajno osjetili krizu svjetskih financija koja nije mimoišla ni susjedno tržište. Na Sarajevskoj burzi prošle godine zajedno s dioničkim indeksom SASX-10 pao je i promet na 477,1 milijun konvertibilnih maraka, niti 40 posto prometa u odnosu na godinu ranije. Indeks je na vrijednosti izgubio dvije trećine, a tržišna se kapitalizacija svih kompanija prepolovila. Burzovno crvenilo i drastičan pad prometa koje je neke brokeraje natjeralo da stave ključ u bravu, odrazili su se i na Fimu pa je varaždinska grupa smanjila portfelj. “Manji promet znatno je utjecao na poslovanje Fima Internationala, kao uostalom i na druge brokerske kuće”, kaže Weissbarth, “no pravovremenim rezanjem troškova i uz akumulirane rezerve iz boljih godina vjerujemo da ćemo moći pričekati kraj krize pokrivajući smanjenim prihodima optimizirane rashode”. Stanje na svjetskim tržištima novca i kredita zasad ne dopušta ikakve čvršće procjene, no Weissbarth očekuje “zahtjevnu 2009. godinu što se tiče tržišta kapitala”. Napominje da će oporavku bosansko-hercegovačkog tržišta prethoditi oporavak najrazvijenijih tržišta, a tek će potom na red doći tržišta u razvoju. “U portfelju smo ostavili dionice onih kompanija koje imaju dobre fundamentalne pokazatelje i pripadaju sektorima od kojih se očekuje manji utjecaj krize, ali i brži rast kad kriza stane”, ističe Weissbarth izdvajujući energetiku kao jedan od najperspektivnijih sektora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu