Europska unija prisiljena je uvoziti oko 50% fosilnih goriva, nafte, plina i ugljena, a do 2030. očekuje se rast i do 70%. Nije bolje ni s industrijskim metalima.

Gotovo polovica bakrene rudače i bakrenih koncentrata nabavlja se izvan EU, a isto vrijedi i za 85% željeza te za čak 100% metala što se koriste u visokim tehnologijama. Najnovija analiza konzultantske kuće Roland Berger svjedoči o padu cijena sirovina, no srednjoročne i/ili dugoročne procjene nisu optimistične. Vrlo je izvjesno poskupljenje sirovina i gospodarstvu predlažu neka što prije osigura kontinuiran pristup resursima. Važno je poboljšati energetsku i materijalnu učinkovitost prerađivačke industrije te primijeniti moderne financijske instrumente, poručuje Berger. Tehnički aspekti dobivanja i transporta sirovina te očekivan rast potražnje navode na zaključak da će cijene rasti. Svjetska banka očekuje da će cijena nafte do kraja 2009. biti 75 dolara po barelu, a takav trend najavljuju i kod industrijskih metala. “Energetska i materijalna učinkovitost mogu doprinijeti sirovinskoj sigurnosti kompanija. Uporaba sirovina u proizvodnoj industriji u Hrvatskoj zahvaljujući recikliranju i novim tehnologijama mogla bi početi padati. Kompanije moraju početi razmišljati o osiguravanju sirovina stjecanjem udjela u proizvođačima sirovina”, ističe Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera. Savezi i zajednički projekti alternativa su izravnom sudjelovanju jer je rizik manji kroz partnerstva.

činjenice

Ulaganja u Afriku
“U industriji aluminija uobičajena je situacija da nekoliko korporacija zajednički vodi talionicu”, kaže Preveden. Od ključne važnosti može biti politička suradnja sa zemljama bogatim sirovinama, poput afričkih zemalja, u koje konačno treba početi ulagati.