Nakon što su se dosadašnji paketi pomoći posrnulim bankama pokazali nedovoljnima, europske vlade sve su bliže preuzimanju kontrolnih vlasničkih udjela, slijedom čega bi bankama trebala biti oduzeta samostalnost prilikom odobravanja kredita. Drugim riječima, država bi trebala određivati kome i kakve će kredite odobravati komercijalne banke.Najnovija najava uslijedila je nakon što je britanska banka Royal Bank of Scotland (RBS) objavila najveći gubitak u povijesti tamošnjeg korporativnog poslovanja, odnosno prošlogodišnji gubitak od čak 41 milijardu dolara. Britanski premijer Gordon Brown optužio je Upravu banke te naglasio kako je bijesan.

Strah ulagača
“Gotovo svi njihovi gubici vezani su uz američko tržište drugorazerdnih hipotekarnih zajmova te akviziciju banke ABN-Amro. Ovi neodgovorni rizici upravljani su novcem građana Velike Britanije”, izjavio je britanski premijer te potvrdio novi paket pomoći u iznosu 100 milijardi funti. Dosad je Britanija već izdvojila 57 milijardi funta za spašavanje posrnulog bankarskog sustava. Kao uvjet za dobivanje vladinih garancija banke moraju potpisati obvezujući ugovor sa britanskim ministarstvom financija prema kojem će vlada sudjelovati u odlučivanju uvjeta odobravanja kredita. Predsjednik Uprave RBS-a, Stephen Hester, rekao je kako će krediti biti odobravani pod komercijalnim uvjetima i to isključivo kreditno sposobnim klijentima. Odmah po objavi vladinih mjera i gubitka u RBS-u, dionice banaka zabilježile su dramatičan pad ponajviše zbog straha ulagača kako bankama prijeti propast te da slijedi nacionalizacija.

Otkup loše imovine
U ponedjeljak je vrijednost dionice RBS-a potonula gotovo 67 posto, grupacija Lloyds Banking zabilježila je 34 postotni pad dok se dionica Barclaysa stropoštala 10 posto. Pa ipak, u utorak je nakon obraćanja prvog čovjeka RBS-a, koji je demantirao nacionalizaciju banke, vrijednost dionice porasla 19 posto. “Povećanje vladinog udjela neće dovesti do nacionalizacije. Vlada je još u listopadu vrlo jasno dala do znanja kako nema namjeru nacionalizirati banke”, poručio je predsjednik Uprave RBS-a. Ovih dana se u EU pojavila ideja osnivanja banke ili fonda koja bi okupila svu lošu imovinu finacijskog sektora. To bi bankama omogućilo odbacivanje loše imovine i nenaplativih zajmova te tako pomoglo vratiti financijskom krizom pogođeno međubankovno povjerenje, što je dovelo do krize na tržištu međubankovnog zaduživanja i općeg pada dostupnosti kredita. Prema pisanju njemačkih medija, tamošnja vlada smatra da je obujam rizične imovine pregolem te da bi formiranje takve institucije bilo neodgovorno.Predsjednik Uprave Deutsche Banka, Joesf Ackermann, ističe da bi osnivanje banke za lošu imovinu bio korak naprijed u oporavku financijskog sustava. Njemačkim bankama prijete novi gubitci koji bi se mogli mjeriti u milijardama eura, budući da su dosad otpisale oko četvrtinu svoje toksične imovine. Ministarstvo financija procjenjuje vrijednost rizične imovine u njemačkom bankovnom sektoru na oko 1000 milijardi eura što bi moglo rezultirati udvostručenjem njemačkog javnog duga. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i ministrica financija, Christine Lagarde, pokušavaju od francuskih bankara ishoditi više kredita za poduzeća. “Banke moraju shvatiti da su se vremena promijenila. Ako žele vladine garancije moraju se obvezati na ispunjenje zadanih uvjeta”, naglasila je Lagarde. Kako bi povećala obujam kredita poslovnim subjektima i Danska je najavila 18 milijardi dolara vrijedan paket pomoći loklanim bankama, no također uz obveze koje propiše vlada. Nakon što su se pojavile špekulacije kako će i belgijska vlada postupiti slično, odnosno odobriti dodatna sredstva grupaciji KBC, prvi čovjek ove banke to je demantirao. Predsjednik uprave španjolske banke BBVA Francisco Gonzalez pozvao je u ponedjljak na uspostavu jedinstvenog europskog financijskog regulatora za nadzor prekograničnih bankovnih aktivnosti.