Napokon je završila godina koju investitori i svi koji imaju doticaja s tržištima kapitala uglavnom neće pamtiti po dobrome. Oštri padovi na tržištima kapitala nisu zaobišli ni naše tržište te je indeks CROBEX pao na, početkom godine nezamislivih, 1722,25 bodova, što je smanjenje od 67,13 posto. Što se tiče ostvarenih prinosa najlošije su, naravno, prošli dionički fondovi kod kojih padovi sežu čak više od sedamdeset posto te je primjetno da su najviše pali fondovi koji ulažu na hrvatsko ili regionalno tržište. Ukupno je deset dioničkih fondova zabilježilo pad veći od šezdeset posto.
Ulaganje u regiju
Najveći gubitnik je fond Raiffeisen C. Europe, kojem je vrijednost udjela pala za čak 71,85 posto i koji je s više od pedeset posto imovine orijentiran na hrvatsko tržite, a slijedi Srbija te Austrija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Sljedeći fond po padu u prošloj godini je Fima Maximum, koji je pao za 68,64 posto, a njegov portfelj je također koncentriran na regiju, s naglaskom na srpsko tržište kojem je izložen više od četrdeset posto, a zatim je tu Hrvatska s nešto manje od trideset i pet posto, te Bosna i Hercegovina, Makedonija i Rumunjska. Pozitivan prinos kod dioničkih fondova ostvario je jedino Aureus US Equity koji je u protekloj godini porastao za 6,98 posto zahvaljujući dobro tempiranom ulasku na američko tržište, ali bi ga zbog kratkog perioda rada bilo neobjektivno proglasiti najuspješnijim. Najmanji pad kod dioničkih fondova imao je fond MP-MENA.HR čija vrijednost je smanjena za 14,31 posto te koji ulaže, za naše pojmove, na prilično egzotična tržišta, pa je tako najveća izloženost ovog fonda egipatskom tržištu te tržištima Katara, Turske i Kuvajta. Ipak, treba uzeti u obzir da je fond počeo raditi tek u ožujku prošle godine. Od starijih fondova, među najuspješnijima, tj. onima s najmanjim padom, nalazi se fond ZB Trend iza kojeg je više od šest godina rada, a pri vrhu po uspješnosti je zahvaljujući padu od “samo“ 28,60 posto. I taj fond je od većeg pada spasila orijentacija na strana tržišta, te iako mu je najveće pojedinačno tržište, s više od trideset posto, Hrvatska, s vrlo sličnim udjelom izložen je i tržištu SAD-a, a još su tu i Velika Britanija, Njemačka, Japan, Francuska, te ostala zapadna tržišta s manjim udjelom izloženosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu