EN DE

Strani trgovci ponovno ruše neradnu nedjelju

Autor: Božica Babić
06. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Trgovci bi u novom zahtjevu za ocjenu ustavnosti mogli istaknuti gubitak blizu milijardi kuna

Vrata brojnih shopping centara i ostalih trgovačkih objekata u nedjelju, 4. siječnja ostala su zatvorena, tako je naložio Zakon o trgovini u čl. 58. usvojenom lani u kolovozu. Grupa velikih trgovaca, predvođenih Flibom (Emmezeta), već je objavila da će jedan zagrebački odvjetnički ured polovicom siječnja Ustavnom sudu predati zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, zapravo spornih članaka 58-60. Iza trgovačkih kuća, koje smatraju da se Vlada uvođenjem zabrane rada nedjeljom tijekom čak sedam mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, svrstala među autore scenarija o nelojalnoj tržišnoj utakmici čime su izravno oštećena njihova i vlasnička prava i poduzetničke slobode, uglavnom stoji strani kapital. Od domaćih uz njih su Zdravko Pevec i Goranko Fižulić. Najveći hrvatski trgovac, Konzum, odnosno Ivica Todorić, podržava zabranu. Iako u utorak nitko od trgovaca združenih u toj ocjeni nije bio pripravan otkriti argumente iz sadržaja zahtjeva s kojim idu pred Ustavni sud, moguće je pretpostaviti da će igrati s istim ili vrlo sličnim kartama kako su to uspješno izveli i 2003/2004.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uplitanje države
Ključno uporište na kojemu će nezadovoljni trgovci temeljiti zaštitu svojih prava i sloboda bit će vjerojatno članak 50. Ustava u kojemu stoji “Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.” Ograničiti rad nedjeljom na zajedničkom tržištu samo dijelu poduzetnika iz segmenta maloprodaje, i to na razdoblje dulje od pola godine, a istodobno dopustiti neograničen rad (od nula do 24 sata sve dane u godini), primjerice trgovinama na benzinskim postajama, da se ostale iznimke iz zakona ne spominju, ilustrativan je primjer uplitanja države u poduzetnička prava i slobode. U rješenju izrečenom u travnju 2004. godine, kada je zakon rad nedjeljom dopuštao samo trgovinama površinom manjom od 200 četvornih metara, odnosno trgovinama s posebnom dozvolom, Ustavni sud je, među ostalim, ustvrdio kako “zakonodavcu ne osporava pravo da uređuje radno vrijeme trgovina”. Međutim, ocijenili su ustavni suci: “Mnogobrojni navedeni izuzeci nisu u skladu s ustavnopravnim standardima.” Od šest odredbi na koje su trgovci tada ‘atakirali’ Ustavni sud prihvatio je četiri potvrđujući da zakonodavac ugrožava poduzetničke slobode, što je bilo presudno za rušenje zakona.

Vrata brojnih shopping centara i ostalih trgovačkih objekata u nedjelju, 4. siječnja ostala su zatvorena, tako je naložio Zakon o trgovini u čl. 58. usvojenom lani u kolovozu. Grupa velikih trgovaca, predvođenih Flibom (Emmezeta), već je objavila da će jedan zagrebački odvjetnički ured polovicom siječnja Ustavnom sudu predati zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, zapravo spornih članaka 58-60. Iza trgovačkih kuća, koje smatraju da se Vlada uvođenjem zabrane rada nedjeljom tijekom čak sedam mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, svrstala među autore scenarija o nelojalnoj tržišnoj utakmici čime su izravno oštećena njihova i vlasnička prava i poduzetničke slobode, uglavnom stoji strani kapital. Od domaćih uz njih su Zdravko Pevec i Goranko Fižulić. Najveći hrvatski trgovac, Konzum, odnosno Ivica Todorić, podržava zabranu. Iako u utorak nitko od trgovaca združenih u toj ocjeni nije bio pripravan otkriti argumente iz sadržaja zahtjeva s kojim idu pred Ustavni sud, moguće je pretpostaviti da će igrati s istim ili vrlo sličnim kartama kako su to uspješno izveli i 2003/2004.

Uplitanje države
Ključno uporište na kojemu će nezadovoljni trgovci temeljiti zaštitu svojih prava i sloboda bit će vjerojatno članak 50. Ustava u kojemu stoji “Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.” Ograničiti rad nedjeljom na zajedničkom tržištu samo dijelu poduzetnika iz segmenta maloprodaje, i to na razdoblje dulje od pola godine, a istodobno dopustiti neograničen rad (od nula do 24 sata sve dane u godini), primjerice trgovinama na benzinskim postajama, da se ostale iznimke iz zakona ne spominju, ilustrativan je primjer uplitanja države u poduzetnička prava i slobode. U rješenju izrečenom u travnju 2004. godine, kada je zakon rad nedjeljom dopuštao samo trgovinama površinom manjom od 200 četvornih metara, odnosno trgovinama s posebnom dozvolom, Ustavni sud je, među ostalim, ustvrdio kako “zakonodavcu ne osporava pravo da uređuje radno vrijeme trgovina”. Međutim, ocijenili su ustavni suci: “Mnogobrojni navedeni izuzeci nisu u skladu s ustavnopravnim standardima.” Od šest odredbi na koje su trgovci tada ‘atakirali’ Ustavni sud prihvatio je četiri potvrđujući da zakonodavac ugrožava poduzetničke slobode, što je bilo presudno za rušenje zakona.

Sporna diskriminacija
Trgovci koji su prije pet godina tražili potporu Ustavnog suda tvrdili su tada da će zbog neradne nedjelje godišnje izgubiti više od 500 milijuna kuna. S obzirom da je ukupan promet u maloprodaji za 2004. iznosio 62,9 milijardi kuna, dok je za prva tri kvartala 2008. bio iznad 68,2 milijarde kuna, trgovci bi u novom zahtjevu za ocjenu ustavnosti mogli istaknuti gubitak bliži milijardi kuna. Na listi popisa argumenata, s kojima će nezadovoljni trgovci ponovno pokušati srušiti sporna rješenja iz zakona, bit će istaknuta i dvojba zašto se neradna nedjelja uvodi samo toj branši.

Činjenice

Zatrpani sud
Neradnu nedjelju 2003. usvojila je Račanova Vlada, a srušio Ustavni sud za prvog mandata premijera Sanadera. Iza nove zabrane stoji Sanaderov kabinet. Stoga je znakovita izjava ustavnog suca da ne zna kada će na red doći zahtjev trgovaca jer su – pretrpani.

Uloga Agrokora
Medijima su objavili tvrdnju analitičara Davora Gjenera da iza neradne nedjelje stoji Ivica Todorić. S više od 1000 prodajnih mjesta, što Tiska, što Mlinara, koji nedjeljom mogu raditi, Todorić, u odnosu na konkurenciju, najmanje gubi.

U Zadru 30 otkaza
Tvornica kruha iz Zadra, prenosi 24 sata, odlučila je da neće produžiti ugovore za 30 radnika jer više nema potrebe za njihovim angažmanom.

Autor: Božica Babić
06. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

Zabrana rada nedjeljom, kao i mnoge dosadašnje odluke naših vladajućih, podsjeća me na onu staru narodnu ” teško magarcima dok se konji tuku preko njih” pa tako i sa ovom odlukom :”magarci” će biti zaposleni koji će dobiti otkaze.
Vlada trenira strogoću na onima koji su najslabiji. Kada je trebalo obraniti ZERP odmah su pokleknuli, kao i svaki put kad se pojavi netko malo jači sve donesene odluke odmah se storniraju i na snagu stupa dodvoravanje. U toj našoj vladajučoj garnituri imamo hrpu bezkičmenjaka i debila koji nisu u stanju odhrvati se ni Crkvi ni EU niti bilo kome tko im i prstom zaprijeti. Slovenci nisu odustali od svojih 35 € cestarine bez obzira na prigovore od strane te iste EU. I ova odluka o zabrani rada nedjeljom će “pasti” pod pritiskom stranog kapitala a naši političari će se posuti pepelom kao i svaki put do sada. Osobno sam pobornik rada nedjeljom s tim da se taj dan plaća duplo u odnosu na radni dan. Ovako se stvaraju blamaže a vladajući takvim odlukama potvrđuju da su u foteljama samo i isključivo zbog
onog dijela tijela koji im je u fotelji a ovu jadnu zemlju zadužuju do besvijesti.

Ja kao prodavačica,supruga ili majka vam mogu reći da meni moje slobodno vrijeme nitko ne može platiti.
Nije stvar u neradnoj nedjelji stvar je u tome da se čovjeku vrati njegvo dostojanstvo.Ne trebajau nam zakoni koji se ne provode,jer svaki veliki trgovac ili poduzetnik zna kako će naći rupe u zakonu zato ja jedini izlaz vidim da nam se da ta nerdana nedjelja.
Za one koju pod izlikom neradne nedjelje daju ljudima odkat treba ih debelo kazniti jer je to čista laž i izmišljotina,pa ne rade jedni ljudi preko tjedna a drugi nedjeljom.Svi oni koji se boje da će izgubiti na prometu ne poštivaju radnika i njegova prava,a oni koju poštuju svoje radnike već su prepoznali dobru stranu novog zakona.
Npr.kolegica mi je dobila odkaz pod izlikom ne radne nedjelje,a radi svaku treću nedjelju.Tko je tu lud?.ja ne vidim logike.

Nije poanta u radu nedjeljom, nego u sasvim nečemu drugom. Kad bi za radnike u trgovini ( i sve druge radnike)radni tjedan trajao 42 sata, koliko bi, čini mi se po zakonu, trebao trajati, svi trgovci bi zaposlili još dobar broj radnika. Mislim da i radnici ne pate toliko da ne rade baš nedjelju, nego to može biti bilo koji drugi dan, da se mogu i oni malo odmoriti. Napokon nisu samo trgovci oni koji rade nedjeljom, tu su i ugostitelji, čiji radnici ljeti rade, otprilike dokle ima gostiju, a to zna bit i po 10 i više sati dnevno. Cjela je priča sasvim pošla u drugom smjeru, samo to neki ne žele vidjeti. Svi radnici bi trebali imati radni tjedan maksimalno 42 sata, jedan slobodan dan, pa bi onda nedostajalo radne snage. A bilo bi lijepo da oni koji donose zakone propišu i malo veće minimalne plaće, a ne da neki vlasnik trgovačkog lanca svake godine ima problem da li da kupi novi brod ili avion, ili da ode malo na izlet na Mjesec.

zanimlivo je kako ti strani lanci u svojim zemljama
uglavnom ne rade nedjeljom

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close