EN DE

Ribić za deficit krivi pretjerane državne potpore i subvencije

Autor: Ksenija Puškarić
22. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Vlada godišnje podijeli 8 milijardi kuna, tvrde sindikati

Vlada mora hitno preispitati politiku i kriterije pod kojima se dodjeljuju državne subvencije jer su one krive za deficit proračuna, rekao je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Potpore koje Vlada dodjeljuje bez jasnih kriterija godišnje iznose oko osam milijardi kuna što iz svog poreza plaćaju radnici i poduzetnici, a država pak nije ustvrdila nikakve mjere prema kojima bi učinkovito kontrolirala njihovo trošenje”, kazao je Ribić. On je kritizirao i rad Sanaderova Ekonomskog vijeća na čijim se sjednicama bez analitičke podloge predlažu subvencije koje bi trebale pomoći pojedinim gospodarskim sektorima preživjeti krizu i očuvati radna mjesta. “Tijekom prošlog mjeseca, dok su trajali pregovori o zamrzavanju plaća, u javnosti se stvarala slika kako su za deficit državnog proračuna krivi sindikati, odnosno rast plaća za šest posto, koliko je bilo dogovoreno kolektivnim ugovorima. Nitko pri tome nije spominjao goleme subvencije za poljoprivredu na kojima se inzistiralo u Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS). To samo znači da pojedinci u HSS-u veoma dobro rade za svoj osobni interes”, naveo je Ribić dodavši kako je netransparentna politika dodjeljivanja subvencija poligon za korupciju. Prema njegovu mišljenju, zbog tako velikog broja potpora država nema mogućnosti provesti kontrolu nad njima, odnosno vidjeti na koji se način troši proračunski novac. “Postoji li u Hrvatskoj ijedna biljka koja se uzgaja a da se za nju ne dodjeljuju subvencije”, zapitao se Ribić. On stoga predlaže donošenje cjelovite strategije potpora prije bilo kakve rasprave o konkretnim poticajima, poput onih za izvoznike. Prema njegovu mišljenju, prijedlog korekcije minimalnih plaća u pojedinim sektorima ne bi imao značajniji učinak jer su te plaće već sada premale da bi njihovo smanjenje nešto značilo. “Slično je i s prijedlogom skraćenja radnog vremena za 10 posto. Radnici bi i dalje radili 40 sati, a to im ne bi bilo plaćeno, kao ni prekovremeni sati”, zaključio je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Vlada mora hitno preispitati politiku i kriterije pod kojima se dodjeljuju državne subvencije jer su one krive za deficit proračuna, rekao je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

“Potpore koje Vlada dodjeljuje bez jasnih kriterija godišnje iznose oko osam milijardi kuna što iz svog poreza plaćaju radnici i poduzetnici, a država pak nije ustvrdila nikakve mjere prema kojima bi učinkovito kontrolirala njihovo trošenje”, kazao je Ribić. On je kritizirao i rad Sanaderova Ekonomskog vijeća na čijim se sjednicama bez analitičke podloge predlažu subvencije koje bi trebale pomoći pojedinim gospodarskim sektorima preživjeti krizu i očuvati radna mjesta. “Tijekom prošlog mjeseca, dok su trajali pregovori o zamrzavanju plaća, u javnosti se stvarala slika kako su za deficit državnog proračuna krivi sindikati, odnosno rast plaća za šest posto, koliko je bilo dogovoreno kolektivnim ugovorima. Nitko pri tome nije spominjao goleme subvencije za poljoprivredu na kojima se inzistiralo u Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS). To samo znači da pojedinci u HSS-u veoma dobro rade za svoj osobni interes”, naveo je Ribić dodavši kako je netransparentna politika dodjeljivanja subvencija poligon za korupciju. Prema njegovu mišljenju, zbog tako velikog broja potpora država nema mogućnosti provesti kontrolu nad njima, odnosno vidjeti na koji se način troši proračunski novac. “Postoji li u Hrvatskoj ijedna biljka koja se uzgaja a da se za nju ne dodjeljuju subvencije”, zapitao se Ribić. On stoga predlaže donošenje cjelovite strategije potpora prije bilo kakve rasprave o konkretnim poticajima, poput onih za izvoznike. Prema njegovu mišljenju, prijedlog korekcije minimalnih plaća u pojedinim sektorima ne bi imao značajniji učinak jer su te plaće već sada premale da bi njihovo smanjenje nešto značilo. “Slično je i s prijedlogom skraćenja radnog vremena za 10 posto. Radnici bi i dalje radili 40 sati, a to im ne bi bilo plaćeno, kao ni prekovremeni sati”, zaključio je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Autor: Ksenija Puškarić
22. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close