Skupina ruskih oligarha zatražila je od ruskog premijera Putina državni zajam u iznosu od 78 milijardi dolara kako bi uspjela izdržati pritisak otplate inozemnih kredita sljedeće godine. Davanje zajma administracija premijera Putina i predsjednika Medvjedeva iskoristit će za povećanje državnog udjela u najznačajnijim kompanijama ruskoga gospodarstva. Naime, zbog utrostručenja inozemnog duga ruskih tvrtki u posljednje tri godine iznos godišnjih otplata ruskih kompanija prema inozemnim vjerovnicima sljedeće godine dostignut će iznos od čak 110 milijardi dolara. To je gotovo dvostruko više od ukupnog iznosa otplata kompanija iz Brazila, Indije i Kine koje 2009. moraju vratiti 56 milijardi dolara.

Rat u Gruziji
Refinanciranje inozemnih obveza posebno je došlo u pitanje nakon rata u Gruziji i 75-postotnog pada cijena nafte što je dovelo do povlačenja 211 milijardi dolara stranih investitora uloženih u ruske dionice i obveznice. Posljedično je to dovelo do slabljenja rublje u odnosu na dolar u iznosu od 17 posto, zbog čega je ruska vlada morala posegnuti za deviznim rezervama u iznosu od 163 milijarde dolara. Tako se najmanje 10 od 25 najbogatijih ruskih biznismena našlo u financijskom škripcu. Kao zalog za dobivanje vladine financijske pomoći ruski biznismeni nude Kremlju pakete svojih dionica, dijelove imovine ili izvozne prihode. No ruskom političkom vrhu to nije dovoljno. Naime, za plasiranje vladine financijske pomoći odabrana je Vnešekomombank (VEB), financijska institucija pod kontrolom države, s Putinom na čelu Nadzornog odbora. VEB uvjetuje dodjelu financijske pomoći imenovanjem svojih predstavnika u tvrtkama te pravom na veto na svako novo zaduživanje ili prodaju većeg dijela imovine. Međutim, Putin je početkom prosinca izjavio kako plan pomoći nema namjeru nacionalizirati rusko gospodarstvo jer će se dionice nakon oporavka tvrtki preprodati sadašnjim vlasnicima. VEB je već odobrio pomoć za tvrtke u vlasništvu kralja metalurgije Olega Deripaske (4,5 milijardi dolara) i Romana Abramoviča, a razmatra i zahtjeve Dmitrija Pumpjanskog (1,7 milijardi), Alekseja Mordašova i Vladimira Jevtušenkova (2 milijarde).

Kraj moći oligarha
Kako sada stvari stoje čini se da je došao kraj moći ruskih oligarha jer analitičari vjeruju da će se oligarsi uspjeti brzo oporaviti. “Neki od njih izgubit će svoju imovinu, bilo prema državi, ili vjerovnicima, jer su prezaduženi”, rekao je Aleksandar Lebedev, i sam oligarh, u jednom intervjuu početkom prosinca. Čini se da je globalna financijska kriza i pad cijena najznačajnijeg ruskog izvoznog proizvoda – nafte – okrenula tijek događaja koji su karakterizirali privatizaciju na ruski način u proteklom desetljeću. Osim ekonomske snage dobili su i znatnu političku moć utjecaja na kremaljsku elitu. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra da je mogući pad ekonomske, ali i političke moći oligarha rezultat njihova postanka. Ruski oligarsi nisu rezultat razvoja poduzetničke klase, nego su rezultat političko-ekonomskog razvoja Rusije.

činjenice

1. Stvaranje oligarha
Anatolij Čubajs, arhitekt ruske privatizacije devedesetih, izjavio je 2000. godine kako je stvaranje oligarha bilo “neophodno za stvaranje snažnog privatnog kapitala i sprečavanje povratka komunizma”.

2. Pad prihoda metalurga
Prema analitičarima UBS-a, prihodi četiriju najvećih ruskih metalurških tvrtki past će za 50 posto sljedeće godine što će onemogućiti bilo kakva kapitalna ulaganja.

3. Teška tranzicija
Rusija je naslijedila najveći dio industrije SSSR-a, a nakon divlje tranzicije i teške financijske krize 1998. je krenula putem oporavka najviše zahvaljujući rastu nafte.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome