Volimo li kritiku? Obično ne. Većina ljudi doživljava kritiku kao napad na sebe koji tada u čovjeku pokreće sve vrste obrambenih mehanizama.S druge strane, biznismeni širom svijeta plaćaju konzultantima velike novce kako bi čuli što sve čine krivo. Na hodnicima firmi čak će objesiti i kutije za sugestije, jer ako postoji šansa da čuju i jednu pametnu riječ, pa makar ona došla od domara, biti će pomno razmotrena od strane nekog od direktora.

Savjeti
Pa zbog čega se taj isti direktor naljuti kada dođe kući i čuje kritiku svoje žene? Odgovor: on je više fokusiran na posao na kojem mora pronaći načine kako zaraditi više novaca, nego da se fokusira i na to da, jednostavno, postane bolja osoba. Činjenica je da svaka pogreška na poslu vodi k negativnim konzekvencama. Spoznavanjem svih svojih “oluja” koje nas ponekad tjeraju da činimo pogreške, kako na poslu, tako i u svom domu, kritika tada postaje nešto pozitivno što nas u budućnosti spašava od dubljih padova. Sigurno vam je poznata ona stara poslovica: “Bolje kritika od prijatelja, nego poljubac neprijatelja.” Tako će vas pravi prijatelj odmah upozoriti da vam je nešto hrane zapelo za zub, dok će vam onaj drugi reći kako izgledate upravo predivno. Jedan od razloga zbog kojih teško prihvaćamo kritiku jest zbog toga što ta kritika obično dođe u vrijeme kada na nju nismo emotivno pripremljeni. U trenutku kada pozivamo na kritiku, bilo to postavljanjem sandučića na strateška mjesta ili angažiranjem savjetnika, nalazimo se u emotivnom stanju kada tu istu kritiku možemo prihvatiti smireno, te je “hladne” glave prihvatiti ili odbaciti. Dodajmo tome da ako svjesno idemo za time da ćemo biti kritizirani, podsvjesno selektiramo s koje strane će nam ta kritika doći, što nam u konačnici ide u prilog jer ćemo takvu kritiku prihvatiti ozbiljnije jer stiže od strane onoga koga smo sami odabrali, što će reći od osobe od povjerenja. Takav način “kontroliranja” kritike ujedno je i dobra vježba za trenutke kada će nas zaskočiti kada smo nespremni. Najveća mudrost je svakako zaskočiti probleme prije nego što se pretvore u probleme, odnosno ne dopustiti da se oni pojave radeći po principu “bolje spriječiti, nego liječiti”.

Jedna od metoda suočavanja s kritikom je i pokušati je depersonalizirati. Znači, izaći iz centra događaja te se pokušati staviti na mjesto “te” osobe i samog sebe upitati: kako bih ja sada savjetovao tu osobu? Uvijek je teško otkrivati svoje pogreške, ali isto tako mnogo je teže ići kroz život i ponavljati ih. Na kritiku možemo gledati kao na ubod igle. Zaboli, ali i brzo prođe, a kada je sljedeći put uzmemo u ruku, baratamo njome veoma oprezno. Tek kad uspijemo suspregnuti svoj ego i spoznati da je svrha kritike da se trgnemo i vratimo na pravi put s kojega smo nepažnjom skliznuli, tek ćemo tada postati zahvalni što imamo nekoga tko nas, u trenutku kada stvari ne idu baš u dobrom smjeru, može, želi i hoće kritizirati. Ako kritika stigne samo zbog toga da “pikne” u vaš ego i spusti vas na nižu razinu, koliko god to teško bilo u prvom trenutku, samo pustite da prođe pokraj vas. To će vas učiniti većom i snažnijom osobom od one koja vam “pomaže”. Kritizirati nekoga ili primiti kritiku velika je vrijednost, ali i veliki potencijal da se učini šteta. Stoga je od krucijalne važnosti kritizirati mudro. Ako kritika bude kreirala animozitet ili veliku ljutnju, tada je bolje ne reći ništa i ostaviti je za vrijeme kada se osoba smiri i dođe u emotivno stanje u kojem će ta kritika “leći” na plodno tlo. Na primjer, upustiti se u raspravu s tinejdžerom koji je svjestan da je napravio glupost i kojem obrambeni mehanizmi rade punom parom jednako je samoubojstvu kada u kakvom neuračunljivom stanju svom kolegi u firmi pokušavate reći da mu ni po kakvoj formuli bilanca ne štima. Svađa je jedino što iz takvog neproduktivnog razgovora može proizaći, dok će već sutradan, po principu “jutro je pametnije od večeri”, i vaš tinejdžer i vaš kolega biti mnogo razumniji i otvoreniji prema vašoj kritici. Cilj kritiziranja je da osoba shvati bit, poantu problema i nešto iz toga nauči. Izazov koji se postavlja pred stranu koja kritizira je da izbjegne sve okidače i obrambene mehanizme koje bi druga strana mogla pokrenuti. Lakše reći nego učiniti, ali i ne i s obzirom da se po jednoj stvari ipak razlikujemo od drugih vrsta, a to je razum.

Plaćena kritika
U samoj prirodi ljudskoga roda je da se ponaša subjektivno, stoga je uvijek poželjno u poslu s vremena na vrijeme potražiti, kako bi rekli Amerikanci – feedback, povratnu informaciju. Ljudi koji žele napredovati brzo, pa i brže od toga ako je moguće, uvijek žude za tuđim savjetima i ne postavljaju pred sebe obrambene mehanizme. Kada dosegnu svoj cilj, dogodi se da nakon nekog vremena zaborave da su ih upravo ti savjeti, a bilo ih je u svim oblicima i onima koji su vam se svidjeli i oni koje niste željeli čuti, doveli upravo tu gdje sada jesu. Interesantna je i činjenica kako se kritika za koju smo platili mnogo lakše podnosi. Cijenite i kritike koje dobijete besplatno. Konstruktivne kritike pokazuju kako cijenite tuđi rad i želite da bude bolji, jer nikad se ne zna kada će vam se dobronamjeran savjet vratiti. Možda upravo u pravo vrijeme da vas spasi od “dobronamjernika” koji vam ne želi ništa reći nego strpljivo čekaju da potonete. Dobronamjerna kritika uvijek će vam dati veću perspektivu i izbor što učiniti dalje. Stručnjaci kažu kako se do dobre povratne informacije stiže najteže i kako je ona vrlo rijetka, a samim time i vrlo vrijedna. Potrebno je mnogo vremena kako bi se pronašao čovjek koji će izreći dobru, korisnu kritiku na konstruktivan način. Dobar kritičar potrošit će mnogo energije opisujući stvari koje su dobre jednako kao što će potrošiti vremena opisujući one koje to nisu. Kada pronađete takvu osobu, osigurali ste i mir u svom domu.

činjenice

Prihvaćanje kritike
Ako smo svjesni da ćemo biti kritizirani, podsvjesno selektiramo s koje strane će nam ta kritika doći, što nam ide u prilog jer ćemo takvu kritiku prihvatiti ozbiljnije jer stiže od osobe od povjerenja. To je i dobra vježba za trenutke kada će nas zaskočiti kada smo nespremni.

Zaboravljanje
Kada dosegnu svoj cilj, dogodi se da nakon nekog vremena zaborave da su ih upravo savjeti, a bilo ih je u svim oblicima i onima koji su im se svidjeli i oni koje nisu željeli čuti, doveli do uspjeha u kojem mogu uživati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost