Stručnjaci farmakolozi i Hrvatska liječnička komora od ministra zdravstva traže objavu prijedloga nove liste lijekova, te upozoravaju da jedino uz uvjet da struka procijeni novu listu u proceduru može ući izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema prijedlogu izmjena tog zakona, propisuje se uvođenje dviju lista lijekova: liste A na koju će ući najjeftiniji (uglavnom generički) lijekovi koji će osiguranicima biti besplatni, a na listu B doći će skuplji lijekovi koje će pacijenti morati doplatiti. Budući da je reforma početkom tjedna zbog mnoštva primjedbi povučena iz saborske procedure, struka je dobila dodatnu šansu da izvrši pritisak na predlagača.

Neopravdani trošak
“Nova politika lijekova treba biti transparentna, no to u nas nije slučaj. Prije donošenja zakona struka bi trebala ne samo vidjeti obje liste već i poslušati argumente njihovih sastavljača te imati pravo na vlastiti komentar. Rasprava prije toga nema smisla i donošenje zakona pod tim uvjetima moglo bi kriti neke zamke”, tvrdi vodeći hrvatski farmakolog dr. Igor Francetić, pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju Interne klinike Rebro. Riječ je o zamkama koje bi mogle ugroziti ne samo kvalitetu liječenja već i izazvati nepotrebne troškove sustavu koji zbog nagomilanih dugova poseže za nametanjem jeftinih lijekova osiguranicima.
“Može se primjerice dogoditi da se s osnovne (besplatne) liste skinu lijekovi koji to ne zaslužuju, ili obratno, ostave lijekovi koji predstavljaju neopravdan trošak. Dobar primjer za to su takozvani ”lifestyle drugs“, odnosno lijekovi koji saniraju posljedice lošeg stila života – lijekovi za pušače, lijekovi za snižavanje kolesterola… Pitanje je, naime, može li naše zdravstvo plaćati terapiju osobama koje troše te lijekove a ne pridržavaju se liječničkih uputa”, ističe dr. Francetić. Uvid u prijedlog liste traži i Hrvatska liječnička komora, strukovna organizacija koja je ljuta na predlagača paketa zakona jer je naišla na gotovo potpuno ignoriranje svojih primjedbi (Komora se krajem prošlog mjeseca čak obratila javnosti otvorenim pismom u kojem tvrdi da će se zdravstveni sustav urušiti ako prođe Strategija 2006. -2011. koju predlaže Vlada). “Inzistiramo na tome da se lista objavi i da se od struke, odnosno Komore traži suglasnost na predloženo rješenje, a ne mišljenje koje nema nikakvu snagu”, poručuje predsjednik HLK dr. Hrvoje Minigo. Namjerava li Vlada poslušati struku i objaviti prijedlog liste, još nismo uspjeli doznati, no izvjesno je da Vlada neće odustati od nove politike lijekova koja povećava potrošnju jeftinijih, i to uglavnom generičkih lijekova. Time ćemo se ugledati na sve razvijene zemlje u kojima se generici koriste mnogo više nego u Hrvatskoj. U nas je na listi lijekova HZZO-a samo 35 posto generika, a primjerice u Francuskoj i SAD-u više od 50 posto. Iako naše zdravstvene vlasti uvođenje generičkih lijekova u sustav predstavljaju kao vrlo jednostavan proces, iskustva drugih europskih zemalja pokazuju suprotno, tj. da cijeli proces može potrajati godinama. Glavni razlog je otpor javnosti, odnosno pacijenata koji teško odstupaju od predrasuda vezanih uz upotrebu generičkih lijekova, no otpora ima i među liječnicima.

Cijena generika
“Naši liječnici uglavnom barataju zaštićenim, originalnim lijekovima pa tom problemu trebamo vrlo ozbiljno pristupiti trajnom edukacijom liječničke struke koja se mora naviknuti na novosti”, pojašnjava Francetić i napominje da su se, primjerice, Britanci za uvođenje generičkih lijekova pripremali čak četiri godine. “Veća potrošnja generika na koju se spremamo trebala bi smanjiti njihove cijene koje su danas u Hrvatskoj previsoke. Razlika između originala i generika u nas ne prelazi dvadeset posto, što je ostatak donedavnih propisa da generici ne smiju biti više od pet posto jeftiniji od zaštićenog imena, a to je štitilo proizvođače originalnih lijekova.
”Što je više generika na jedan original, cijena generika je niža”, pojašnjava Francetić.