Ruska središnja banka potrošila je od početka kolovoza na obranu padajuće rublje četvrtinu svojih deviznih rezervi koje sada iznose 437 milijardi dolara. Nadalje, krajem prošlog tjedna ta banka, koja očito uzaludno razbacuje američke dolare, peti put u posljednja četiri tjedna odlučila je proširiti raspon u kome se može kretati tečaj ruske valute sa 6,7 na 7,7 posto, tj. za 30 kopejki. To je daljnji korak u puzajućoj devalvaciji rublje koju banka provodi od početka prošlog mjeseca. Početkom 2008. tečaj rublje iznosio je 24,6 za dolar, a veći se dio godine kretao blizu 24 rublje za jedan američki dolar, da bi poslije tromjesečnog pada krajem prošlog tjedna bio zaključen na 27,8 rublji za dolar. To znači pad od oko 13 posto. Premijer Vladimir Putin stalno uvjerava Ruse da zemlja ima dovoljno jak “devizni jastuk” za amortiziranje pada rublje. Stabilni tečaj ruske valute posljednjih osam godina smatra se jednim od najvećih uspjeha Putinove vladavine. No ipak neki dužnosnici vlade dopuštaju da se rublja u sljedećim mjesecima mora prilagoditi novim realnostima, tj. nižoj cijeni nafte i drugih goriva i sirovina koje izvozi Rusija.

Kriza stiže u Rusiju
“Vlada će najkasnije u prvom tromjesečju iduće godina uvidjeti da globalna kriza teško pogađa i Rusiju te da se mora intervenirati, uključujući i to da se mora ubrzati devalvacija rublje”, otvoreno kaže ekonomistica Citibanke Jelena Ribakova. Osim toga američka banka Goldman Sachs predviđa kako će u dvanaest mjeseci rublja pasti prema dolaru za dodatnih 25 posto. Glavni razlog je pogoršanje ruske trgovinske bilance. Cijena uralske nafte, glavne stavke ukupnog izvoza zemlje, pala je s rekordne razine od 142,94 dolara, na kome je bila 4. srpnja, na sadašnjih, nešto više od 40 dolara za barel. Ruska je vlada u svojim projekcijama ekonomske politike polazila od cijene nafte od 70 dolara, kao najnižeg, neophodnog uvjeta održavanja uravnoteženog državnog proračuna. Rusi se naravno boje daljnjeg pada rublje, pa počinju kao što su masovno činili prije deset godina pretvarati rublje u strane valute čim im dođu pod ruke, prije svega u američki dolar, koji je i dalje omiljeniji od eura. Mnogi, međutim, daju prednost kupnji različitih, najčešće luksuznih stvari, posebno onih koje vjerojatno ne bi kupili. Porasla je, na primjer, prodaja skupljih prijenosnih računala i većih LCD televizora. U velikom trgovinskom lancu Tjehnosila njihova prodaja je u posljednja tri mjeseca utrostručena.

Loša iskustva s bankama
Rusi nemaju dobra iskustva s držanjem novca u bankama. Zato kad se bliže teža vremena, oni radije kupuju nego što štede. A ako ne troše, onda ih radije drže kod kuće, u madracima ili u sefu u banci. Država, naime, jamči samo za uloge u visini do 700.000 rubalja, tj. nešto manje od 20.000 eura. Vlada u Moskvi računa na rast u ovoj godini od oko sedam posto.

izdvojeno

Rast banke iz St. Peterburga
Banka Sankt Peterburg priopćila je o 36-postotnom rastu profita u prvih devet mjeseci ove godine. Neto dobit porasla je na 71 milijun dolara.

Devalvacija rublje
Kako bi zaštitila devizne rezerve, ruska središnja banka devalvirala je nacionalnu valutu rublju na najvećoj razini u protekla tri mjeseca.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište