Nakon što je prvotno prihvaćena ideja da se rok za rad zagrebačkog odlagališta otpada Jakuševec produži do 2018. i ona je ugrađena u Prostorni plan, u konačnom prijedlogu istog se odustalo i ostavljen je rok zatvaranja odlagališta 2010. Zagreb je sam sebe tako doveo u pravni vakuum jer kada zatvori odlagalište 2010., nema alternative. Spalionica otpada koja se najavljuje govtovo pet godina u jednoj godini se ne može se sagraditi, čak i da je projekt napravljen i da ju treba samo montirati.

Ništa učinjeno
A za spalionicu čija je vrijednost izgradnje procijenjena na 170 mil. eura nije još ništa napravljeno, pa je nejasno gdje bi Zagreb 2010. trebao odlagati svoj otpad kojeg nastaje oko 400 tisuća tona godišnje. Dodatni udar je učinila i Zagrebačka županija koja je nakon promjene vlasti odustala od suradnje sa Zagrebom u spalionici. Umjesto da spaljuju otpad, a ostatke odlažu na svom području, odlučili su se na model gospodarenja koji uključuje razvrstavanje, recikliranje i odlaganje. Zbog svega, najvjerojatnija opcija je ponovno mijenjanje Prostornog plana i produžavanje roka rada odlagališta, što je apsurd jer izmjene već sad traju i bit će usvojene danas.“Za izgradnju spalionice treba četiri godine i nema šanse da bude izgrađena do zatvaranja Jakuševca. U međuvremenu trebamo napraviti konsenzus s građanima, odabrati način financiranja i osigurati sredstva. Prostorni plan nije Sveto pismo i morat ćemo ga opet mijenjati”, priznao pročelnik za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Vraćanje roka za zatvaranje odlagališa inicirano je od udruga za zaštitu okoliša i stanovnika u blizini Jakuševca. S druge strane je bilo zagrebačko gradsko poduzeće ZGOS koje tvrdi kako Jakuševac ima dovoljno kapaciteta da može primiti sav otpad iako su već poznati problemi s odlagalištem poput otežane odvodnje metana. Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica za strategijsko planiranje koji “kroji” sve urbanističke planove Zagreba, stala je na stranu građana.

Promjena plana
“Iako svi uvjeravaju kako Jakuševac ima kapacitet do 2018., osobno sam se sa svojim timom založila da se vrati rok zatvaranja na 2010. Jedan od razloga je i da potaknem kolege i Poglavarstvo da napokon donesu program gospodarenja otpadom i počnu pripreme za izgradnju spalionice koja ukuljučjuje razgovor sa stanovnicima i kampanju koja bi pokazala da je ona dobro rješenje. Prostorni plan možemo promijeniti, a možemo definirati i budućim programom gospodarenja otpadom duži rok”, objašnjava Bruvo zašto je vratila rok na 2010. Ured za strateško planiranje očito je već zaićen inertnošću Poglavarstva kojem i samo pripada. Otkako se ideja spalionice pojavila, bila je najavljena izgradnja nekoliko puta i s različitim modelima. Posljednji je da će se tražiti sredstva od fondova Europske unije, prije toga je trebao biti financiran iz proračuna Zagreba, pa od obveznica koje je izdao Zagrebački holding, pa javno-privatnim partnerstvom. Dosad još nikakva odluka nije donesena.

ukratko

Skupo održavanje
Spalionica bi trebala imati kapacitet 300 tisuća tona otpada, 122 tisuće tona mulja, što neki stručnjaci smatraju nepotrebnim. Osim cijene od 170 mil. eura, svake godine bi trebalo i 20 mil. eura za njeno funkcioniranje, ali bi zato proizvodila i struju