Bankarski sektor i monetarne vlasti u BiH jedini sustavno provode mjere za ublažavanje posljedica svjetske financijske krize, što samo potvrđuje kako je taj sektor najuređeniji segment gospodarstva BiH. Nakon rasta EURIBOR-a, zbog čega je kapital na svjetskom financijskom tržištu postao sve skuplji, banke u BiH, uglavnom u inozemnom vlasništvu, odlučile su aktivnije privlačiti sredstva s domaćeg tržišta kako bi ojačale svoju likvidnost, kapitalnu osnovu, ali i kreditni portfelj.

Više kamate
Štedišama su ponuđene u prosjeku 1 posto više kamatne stope. Međutim, na njihovo poljuljano povjerenje u banke pozitivno će utjecati nedavno usvojen zakon u Parlamentu BiH, kojim se iznos osigurane štednje povećava sa 7,5 na 20.000 KM, kao i najava skorog izjednačavanja iznosa osigurane štednje s onim u zemljama regije (Hrvatskoj i Srbiji), odnosno Europskoj uniji. Povećanju likvidnosti poslovnih banaka doprinijela je i odluka Centralne banke BiH kojom je stopa izdvajanja u obvezne rezerve smanjena sa 18 na 14 posto, ali i odluke banaka da emisijom dionica ili obveznica pojačaju svoj kapital. Prva je led probila mostarska UniCredit banaka uspješnom prodajom 100.000 obveznica u dvije tranše, nominalne vrijednosti od 1000 KM putem Sarajevske burze, čime je u kratkom roku prikupila 100 milijuna KM. Prinos obveznica obračunavat će se tako što će se na šestomjesečnu vrijednost EURIBOR-a dodavati 1 postotak, a obveznice dospijevaju na naplatu u roku od pet godina. Uspješnom emisijom obveznica UniCredit je potvrdio kako unatoč krizi s kojom se suočava njegova talijanska matica uživa povjerenje bosanskohercegovačkih ulagača. “Naš je cilj, između ostalog, investitorima koji se koriste skrbničkim uslugama osigurati dužničke vrijednosne papire na tržištu kapitala, ali i da klijente uputimo na mogućnost refinanciranja kroz ovu vrstu vrijednosnih papira”, kažu u UniCredit banci.

Osiguranje štednje
Osim UniCredit banke dokapitalizaciju su provele i mnoge druge banke u BiH, među ostalim sarajevska ABS banka, u većinskom vlasništvu Steiemärkische Sparkassen banke, Intesa SanPaolo banka BiH, Raiffeisen banka, Fima, Postbank BH i Privredna banka Sarajevo. U ABS banci štedišama su ponudili stopostotno osiguranje oročenih depozita iznad 50.000 KM, a sada emisijom dionica žele povećati kapital za 30 milijuna KM. Financijski stručnjaci kažu kako su strane banke u BiH prisiljene emitiranjem vrijednosnica jačati kapitalnu osnovu i većim kamatama privlačiti štednju s domaćeg tržišta zbog krize njihovih matičnih europskih banaka koje im više nisu u mogućnosti odobravati kredite.

izdvojeno

Oslonac na matične banke
Da su se banke u BiH do sada oslanjale na novac svojih matičnih banaka potvrđuje i ministar financija FBiH Vjekoslav Bevanda. On dodaje da je ukupan iznos depozita u BiH 5 milijardi, a ukupan iznos kredita 12 milijardi maraka.

Presušili izvori
Da su izvori novca u BiH presahnuli te banke rast kreditne aktivnosti moraju zasnivati na domaćem tržištu ilustriraju i podaci o smanjenju rasta aktive banaka.