Očuvanje proizvodnje i radnih mjesta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, uz jačanje konkurentnosti, financiranje projekata za veće prinose u poljoprivrednoj proizvodnji, uz nastavak nužnih zakonodavnih reformi, neke su od zadaća kojima će se baviti krizni Savjet za praćenje stanja u poljoprivredi, ribarstvu i prehrambenoj industriji, osnovan na inicijativu resornog ministra Božidara Pankretića, a konstituiran prošli petak.

U priopćenju odaslanom iz ministarstva stoji da su “članovi Savjeta suglasni da treba maksimalno iskoristiti sva sredstva kako iz državnog proračuna tako i europskih fondova (SAPARD, IPARD) i pripravni su izdvojiti inicijalna sredstva u interventni fond za pomoć poljoprivrednim proizvođačima i malim tvrtkama kako bi se osigurala njihova likvidnost i konkurentnost”. U ponedjeljak, tri dana poslije tog skupa zatvorenog za javnost, kojemu su nazočili predstavnici Adrisa, Agrokora, Kutjeva, Podravke, Vindije i Žita, teško je bilo “iščupati” neki konkretan podatak o modelu formiranja i punjenja fonda. “Sve što može dati doprinos održavanju proizvodnje i zaposlenosti dobrodošlo je”, načelno odgovaraju u koncernu Agrokor navodeći kako fond smatraju takvim doprinosom. I Vindija podržava osnivanje fonda. “Ta je inicijativa potrebna iz niza razloga, prvo kako bi se zaustavili negativni trendovi zbog sve većih cijena ulaznih komponenti za proizvodnju mlijeka, te sve većeg uvoza mlijeka kao gotovog proizvoda, koje je jeftinije, ali slabije kvalitete”, ilustriraju u Vindiji. No, u situaciji kada se svjetska kriza neupitno prelijeva i na domaće poslovanje, teško je očekivati višak novca kod hrvatskih tvrtki za takve namjene budući da su i veliki proizvođači izloženi negativnom recesijskom utjecaju, kažu iz Vindije. Misle da u tom smjeru naglasak mora biti na državi koja mora izraditi gospodarsku strategiju za zaštitu interesa domaćih proizvođača. Kreditne linije HBOR-a u Vindiji ocjenjuju najučinkovitijim alatom za održivost domaće proizvodnje.Vindijin “savjet” dobar je poučak. U prvoj verziji proračuna za 2009. u Ministarstvu poljoprivrede na 30-ak “tekućih donacija” bilo je 168,5 mil.kuna. Nakon neslužbenog rebalansa ostalo je 100 mil., inicijalno dostatnih da se kroz HBOR oplemene i podupru likvidnost ugroženih.