Ukupan dnevni promet na Zagrebačkoj burzi u posljednjih je nekoliko dana jednak ili manji od prometa koji su do prije samo nekoliko mjeseci bilježile pojedine likvidne dionice. Primjerice, u ponedjeljak je ukupan dnevni promet iznosio 19,1 milijun kuna, a dionicama se protrgovalo u vrijednosti od 13 milijuna kuna.

Prosječan dnevni promet prošli je tjedan iznosio 34,8 milijuna kuna, što je daleko manje čak i od prosječnog dnevnog prometa u studenom kada je iznosio 52,5 milijuna kuna. Taj je mjesec zabilježen najmanji ukupni promet u posljednjih godinu dana koji je bio 75 posto manji u odnosu na listopad. “Likvidnost je temelj svakog tržišta kapitala, a ne rast ili pad indeksa”, kaže Vjeran Filippi, predsjednik Uprave investicijske kuće Adriatica Capital. On tvrdi da nelikvidnost za posljedicu ima tjeranje više nego potrebnih institucionalnih stranih ulagača koji se pri odluci o ulaganju na pojedinu burzu odlučuju upravo na temelju likvidnosti nekog tržišta kapitala. Oni kao i svaki drugi ulagač žele biti sigurni da će moći prodati dionicu koju kupe. Strani ulagači na prvi su znak krize početkom godine počeli napuštati Zagrebačku burzu što je postupno dovodilo do sve manjeg prometa. Osim toga i domaći institucionalni ulagači odlučili su većinom ulagati u konzervativnije papire kao što su obveznice ili trezorski zapisi. Kada su i oni pokazali određenu dozu nepovjerenja prema tržištu kapitala, bio je to znak i malim igračima da uspore s trgovanjem.

Osim toga gospodarska kriza i smanjena likvidnost financijskog sustava također utječu na promet na Zagrebačkoj burzi. Sve je to dovelo do značajnog pada dioničkog indeksa koji je od početka godine pao 70 posto, ali je u prosincu počeo rasti iako je promet i dalje više nego skroman. Mnoge najlikvidnije dionice, pa i sektori pali su više od 40 posto samo u studenom kao što je to slučaj s građevinskim dionicama. “Očito je da nema dovoljno ulagača, odnosno prodavača ili kupaca”, kaže Filippi, dodajući da mnogi ne žele prodavati po ovako niskim cijenama. “Pitanje je s druge strane i u veličini slobodnog kapitala”, objasnio je Filippi. To je dovelo do svojevrsne proturječnosti na kojoj zapravo počiva trgovanje na svakoj burzi. Ulagači koji imaju dionice ne žele prodavati po niskim cijenama, dok s druge strane nema kritične mase kupaca koji bi ocijenili da su cijene dovoljno nisko da ih se isplati kupiti. U ponedjeljak je, međutim došlo do snažnog rasta dioničkog indeksa i uz pormet veći od 34 milijuna kuna. Iako je nešto veći od prosjeka prošloga tjedna, promet je još uvijek prilično skroman i trebat će neko vrijeme da se ulagači vrate na Zagrebačku burzu jer vanjski faktori utječu Burzu. Makroekonomska situacija u 2009. je sasvim neizvjesna s obzirom na znakove nelikvidnosti koje pokazuje država i usporavanje gospodarskog rasta sljedeće godine. Filippi, međutim, ne vjeruje da je sve prepušteno slučaju i kaže da je su takva očekivanja već uračunata u cijenu dionica.