U jedanaest mjeseci ove godine devet obvezničkih fondova uspjelo je ostvariti pozitivan rezultat, dok su četiri fonda zabilježila pad vrijednosti

Ovogodišnji drastičan pad dioničkih tržišta rezultirao je velikim gubicima ulagača u dioničke fondove te se interes usmjerio na konzervativnije oblike ulaganja. U toj situaciji interesantno je promotriti kako su se ove godine ponašali obveznički fondovi. Na hrvatskom tržištu aktivno je trinaest fondova ovoga tipa što je prilično mali broj u odnosu na dioničke fondove, a to se može protumačiti time što su u uvjetima visokih prinosa proteklih godina bili neatraktivni ulagačima željnih visokih zarada.

Inozemna imovina
Imovina obvezničkih fondova prema izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za listopad iznosi 550,9 milijuna kuna, a ako promotrimo strukturu ulaganja, najveći udio u imovini čine depoziti u domaćim bankama u iznosu od 183 milijuna kuna. Što se obveznica na domaćem tržištu tiče, prevladavaju korporativne obveznice u koje je uloženo oko stotinu milijuna kuna, dok ulaganje u domaće državne obveznice iznosi nešto više od 54 milijuna kuna. Inozemna imovina, koja iznosi 56,7 milijuna kuna, uložena je uglavnom u državni sektor (državne obveznice), a na strane korporativne obveznice otpada tek nešto više od šest milijuna kuna. U jedanaest mjeseci ove godine devet obvezničkih fondova uspjelo je ostvariti pozitivan rezultat, dok su četiti fonda zabilježila pad vrijednosti. Najuspješniji u promatranom razdoblju je HPB Obveznički fond čija vrijednost je porasla za 4,1 posto. Prema dostupnim podacima iz osobne iskaznice fonda za treći kvartal, najveći udio 35,5 posto ulaganja tog fonda čine depoziti, zatim slijede Repo poslovi (20,1 posto) te državne i korporativne obveznice od čega su državne obveznice znatno zastupljenije, dok korporativne čine svega 7,6 posto portfelja.

Niski prinosi
Što se tiče geografske strukture ulaganja ovog fonda, najzastupljenija je Hrvatska sa 66 posto, a slijedi Europska unija sa 23,5 posto te Makedonija sa 10,5 posto. Drugi najuspješniji u ovoj godini je ZB bond koji je porastao za 3,6 posto. Ovaj fond, za razliku od prethodnog, ima znatno veći udio korporativnih obveznica u strukturi ulaganja te one čine 26 posto portfelja. Oko 30 posto fonda uloženo je u državne obveznice, a najveći udio u strukturi imaju instrumenti tržišta novca koji čine više od 40 posto portfelja. Gotovo cjelokupna imovina mu je denominirana u europskoj valuti, točnije 98,7 posto, a ostatak je u kunama. Kao i u prethodnom slučaju, u geografskoj strukturi prevladava hrvatsko tržite s udjelom od 74,2 posto, a ostatak je usmjeren na njemačko tržište. Rezultati ostalih fondova kojima je porasla vrijednost kreću se u rasponu od 0,2 do 1,6 posto. Najveći pad među četiri fonda s negativnim rezultatom u jedanaest mjeseci imao je fond KD Adria bond (-7,3 posto). Ovaj fond je ulagao isključivo na domaćem tržištu, a i valutno je izložen gotovo isključivo kuni (99,9 posto). I drugi fond, po padu vrijednosti udjela u ovoj godini, FIMA bond, kojem je vrijednost pala za 3,3 posto, također je, slično kao i prethodni, koncentriran na ulaganja u Hrvatskoj.