Prema izmijenjenoj Uredbi o zaštiti imovine dijelova poduzeća čije je sjedište u bivšim republikama Jugoslavije, a koja se nalazi u Srbiji, rješavanje tog pitanja prepušteno je samim kompanijama. Riječ je o problemu koji je dobio i diplomatsku dimenziju kada su Slovenija, Hrvatska te Bosna i Hercegovina zatražile da imovina njihovih poduzeća koja se nalazi u Srbiji bude zaštićena od prodaje.

Protestna nota
Povod za diplomatski protest bila je odluka vlade Srbije da se imovina poduzeća iz drugih zemalja, članica bivše zajedničke države, proda putem aukcije. Slovenija, Hrvatska i BiH zatražile su da se ta imovine ne prodaje uputivši srpskim vlastima protesne note. Nakon toga je u kolovozu zaustavljena aukcijska prodaja tvrtki. Nova vladina uredba ostavila je poduzećima vrijeme od tri mjeseca da riješe sporna pitanja. Sporazum se smatra zaključenim kada ga po dobivanju vladine suglasnosti ugovorne strane potpišu.

Imovina u Sloveniji
Ako je predmet sporazuma povrat u prijašnje stanje, bit će regulirana pitanja vezana za naknade i troškove na koje to društveno poduzeće ima pravo. Ako je predmet novčana naknada za nekretnine, ona se isplaćuje iz sredstava ostvarenih prodajom kapitala i imovine društvenog poduzeća. U Agenciji za privatizaciju evidentirano je oko 150 poduzeća koja su osnivačkim kapitalom povezana s imovinom u bivšim republikama SFRJ. Srbija čeka da slovenske vlasti odgovore kako će biti namirena srpska strana u slučajevima prodaje imovine srpskih tvrtki koja se nalazi na teritoriju Slovenije. Prema riječima Slobodana Ilića, državnog tajnika Ministarstva financija, u rujnu je slovenskoj strani dostavljen popis srpskih poduzeća koja imaju nekretnine u toj državi. Navodi se da srpska imovina u drugim bivšim republikama procjenjuje na 1,8 milijardi eura, dok se imovina poduzeća iz drugih dijelova nekadašnje zajedničke države u Srbiji vrednuje u iznosu od milijardu eura. Među poduzećima koja imaju imovinu u Sloveniji navode se, među ostalima, Zastava i Simpo.

podaci

Šutnja iz Ine
U Srbiji je na temelju benzinskih crpki Ine nastala tvrtka Beopetrol koju je kasnio kupio Lukoil. Iz Ine kažu da će se nakon što prouče Uredbu moći očitovati o njenu utjecaju na sporove koje vode radi vraćanja imovine.
Gaj traži povrat imovine
Varteks je uspio riješiti vraćanje svojih prodavaonica. Dionice od tih nekretnina država je predala Varteksu za provođenje ESOP programa. Tvrtka Gaj iz Pdravske Slatine također traži poverat imovine.
Borovo na čekanju
Na temeljima 120 trgovina Borova i pogona u Somboru nastala tvrtka Boreli koja je prodala 20 nekretnina. Mirko Ćavar, direktor Borova, kaže kako se Uredbom želi prebaciti socijalne probleme na njih.
(br)