Prvih deset brokerskih kuća u Hrvatskoj od početka godine ukupno su ostvarile promet od 22,1 milijarde kuna što je vrlo blizu cjelokupnog dioničkog prometa kada je prvih deset kuća zabilježilo promet od 24,8 milijardi kuna. Dostizanje tolikog prometa, međutim, nije sasvim izvjesno ako se uzme u obzir daljnje smanjenje prometa koji je u studenom ostvario rekordno nisku ovogodišnju razinu.

Pad prometa
U studenom je redovan dionički promet na Zagrebačkoj burzi bio dvostruko manji u odnosu na listopad, a prvih deset brokerskih kuća ostvarilo je ukupan promet od 1,1 milijarde kuna. Toliki mjesečni promet, doduše, nije i najmanji ove godine jer su brokerske kuće u kolovozu ostvarile manji promet koji je iznosio 1,04 milijarde kuna. Gotovo jednak promet u odnosu na prošlu godinu zapravo i ne čudi s obzirom na to da su krajem prošle godine i početkom ove ulagači uglavnom kupovali dionice. Nakon siječnja je krenuo suprotni trend, koji je doveo do rasprodaje dionice što je dioničkom indeksu CROBEX umanjilo vrijednost za 71 posto od početka godine. Promet brokerskih kuća stoga je ostao na gotovo sličnoj razini. Na tržištu brokerskih kuća u Hrvatskoj glavnu riječ igraju banke. Prvo mjesto po kriteriju veličine prometa već gotovo dvije godine drže Erste vrijednosni papiri. Ta je brokerska kuća u prvih 11 mjeseci ove godine ostvarila promet dionicama vrijedan više od 4,5 milijardi kuna. Na drugom je mjestu također jedna banka. Riječ je o Privrednoj banci Zagreb čija je brokerska kuća ostvarila promet od 2,66 milijardi kuna. Brokerske kuće najviše su profitirale kada je dionica Hrvatskih telekomunikacija izašla na Zagrebačku burzu krajem listopada prošle godine. Upravo je ta dionica na Zagrebačku burzu privukla velik broj novih ulagača. Tada je i niknulo više manjih brokerskih kuća, a HT je za sobom povukao čitav niz ulagača koji su na Zagrebačkoj burzi vidjeli dobru priliku za zaradu.

Posljedica krize
Zbog toga su i brokeri počeli bilježiti puno veći promet u odnosu na onaj prijašnjih godina. Nakon što je svjetska financijska kriza počela ostavljati posljedice i na hrvatsko tržište kapitala, ulagači su se u sve većem broju počeli povlačiti sa burze. Osim toga počeli su povlačiti i udjele iz fondova. Kako je veličina krize, kao i svaki put kada izbije, stvorila zabrinutost i neizvjesnost uzrokovane nejasnoćama i nemogućnošću uvida u kraj krize, veliki ulagači koji su do tada davali ton Zagrebačkoj burzi svoja su ulaganja preusmjerili u sigurnije instrumente kao što su obveznice.